Kod njih se posuđuju knjige, a od prošloga tjedna i sjeme. Zvuči neobično, ali iza ideje koja se realizira u Knjižnici Kustošija stoji vrlo konkretan cilj: potaknuti Zagrepčane na uzgoj biljaka, razmjenu sjemenja i očuvanje domaćih sorti. Projekt se zove Knjižnica sjemenja i djeluje po načelu "posudi, uzgoji, podijeli", a provodi se uz podršku udruge Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), koja je, spomenimo, također donirala početne zalihe.
Pokrenule su ga pak Knjižnice grada Zagreba (KGZ), a u njihovoj biblioteci na adresi Ilica 312 a već se godinama provode razni ekološki osviješteni programi. Kustošija je kvart u kojem mnogi stanovnici imaju vlastite vrtove pa knjižničari kažu da u proljeće, kada je u njima najviše posla, broj posudbi opada, a tijekom kišnih dana, kada se ne može raditi vani, ponovno raste. Upravo zato naselje je odabrano kao idealna lokacija za pokretanje Knjižnice sjemenja.
– Prošle godine prijavili smo projekt Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu. Ideja je zapravo sazrijevala spontano, ali je vođena primjerima iz svijeta – govori voditeljica Olga Majcen Linn. Početkom stoljeća, naime, u Americi su se počele pojavljivati prve "klinike sjemenja", kao odgovor na praksu velikih korporacija koje su ga patentirale i tužile poljoprivrednike zbog nenamjernog križanja. Knjižnice su tada, objašnjava, preuzele ulogu mjesta otpora, postale su centri za očuvanje autohtonih vrsta i prehrambene suverenosti zajednice, a ubrzo se projekt proširio svijetom pa već godinama takva praksa postoji i u našem susjedstvu. – Slovenija, primjerice, ima mrežu od 24 knjižnice koje koriste aplikaciju za razmjenu sjemenja. Pridružile su im se i riječke knjižnice, a i mi smo je preuzeli. Funkcionalna je i omogućuje praćenje podataka o vrstama sjemena – nastavlja Olga Majcen Linn.
Dovoljno je imati važeću člansku iskaznicu KGZ-a, dodaje, a cijeli postupak je jednostavan. Nakon što se prijavite putem računala u knjižnici, aplikacija vas vodi kroz proces odabira i posudbe sjemena. Dnevno možete posuditi do tri različite vrste, a godišnje do devet vrećica. Sjeme se posuđuje u sezoni vrtlarenja, od veljače do listopada, a od studenog do siječnja Knjižnica sjemenja je zatvorena kako bi se pripremila za novi ciklus. Kad biljka koju ste uzgojili dozre, odaberete najbolje plodove i sačuvate sjeme. U suhom ga obliku zatim vraćate u knjižnicu, popunjavate jednostavan obrazac s osnovnim informacijama o biljci i tako obogaćujete zalihu za sljedeće korisnike. Pritom je važno i da biljke uzgajate prirodnim putem, bez pesticida i kemikalija.
Ako biljka ne dozre, u aplikaciji možete jednostavno označiti da uzgoj nije bio uspješan, a želite li, možete navesti i razlog. Osim posudbe, može se i donirati sjeme koje ste sami uzgojili, a knjižničari će vas uputiti kako ga pravilno označiti, upakirati i unijeti u fond. Sve vrećice imaju standardiziran izgled, a i postupak donacije osmišljen je tako da bude što jednostavniji. Knjižnica sjemenja ne provodi laboratorijsku kontrolu pa se cijeli projekt temelji na međusobnom povjerenju i odgovornosti korisnika. Sjeme se skladišti u klasičnim knjižničnim ormarićima.
– Važno je da je tamno i suho. Vlažno sjeme može proklijati pa je pravilno sušenje ključno – ističe voditeljica Majcen Linn te domeće kako fond trenutačno broji oko 70 različitih vrsta sjemena. Najviše je povrća, poput tikvi, graha, rajčica, špinata i kelja, ali tu su i neke vrste cvijeća. A sve se može posuditi potpuno besplatno. – Za sljedeću godinu želimo projekt proširiti na najmanje deset zagrebačkih knjižnica. To znači dodatna ulaganja u vidu opreme, ormarića, edukacije knjižničara... Ipak, vjerujemo da ćemo to ostvariti – optimistična je Olga Majcen Linn.
A da u projektu može sudjelovati svatko, bez obzira na to ima li iskustva s vrtlarenjem ili ne, ističe i Sunčica Ostojić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, koja je na njega, dakako, i veoma ponosna. – Ovdje nije važno koliko znate, nego koliko ste voljni učiti i dijeliti. A kad zapne, uvijek možete pitati naše knjižničare ili posuditi neku vrtlaricu, za kojima će zasigurno potražnja u iduće vrijeme porasti – kazuje. Projekt odgovara suvremenim potrebama balansiranja između tehnologije, prirode i ubrzanog života, napominje, a cilj je potaknuti ljude na vrtlarenje i dijeljenje sjemenja i plodova te jačati lokalnu zajednicu održivim i zelenim praksama.