Gotovo 670 fotografija kao i povijesni presjek tradicijske izrade medičarstva i svjećarstva u Hrvatskoj, ali i Europi, uklopljeno je u knjigu "Zbirka medičarstvo i svjećarstvo", autorice dr.sc. Iris Biškupić Bašić, koja je danas predstavljena u prostorima zagrebačkog Etnografskog muzeja. Osmi je to katalog muzejske zbirke, treći kojeg potpisuje I. Biškupić Bašić, a podijeljen je u dva dijela. Prvi je, kako je istaknuto, uvodni teorijski okvir u kojem se govori o povijesti, umijeću izrade, ali i očuvanju dvaju tradicijskih obrta, dok je drugi dio kataloški pregled gotovo brojnih fotografija koje je prikupila tijekom godina.
Iris Biškupić Bašić temu medičarstva i svjećarstva istražuje već tri desetljeća, od kada se zaposlila u Etnografskom muzeju, gdje je nakon smrti kolege, kustosa Josipa Barleka preuzela zbirku. Radila je na međunarodnim projektima diljem svijeta, od Vukovara do Kanade, a ova je zbirka za nju, kako je istaknula, kruna dugogodišnjeg rada i truda u kojem je pokušala iz što više aspekata obraditi medičarsko-svjećarski obrt. Promocija ove knjige, kako je istaknula Tihana Petrović Leš, redovita profesorica Filozofskog fakulteta te jedna od recenzentica knjige, velik je doprinos istraživanjima medičara i svjećara u Hrvatskoj.
– U knjizi smo obuhvatili i povijesni razvoj, kako se zapravo razvio taj obrt u Hrvatskoj. Danas od Karlovca do Osijeka, još uvijek postoji 30 medičara te ih na ovaj način želimo potaknuti da nastave raditi jer neki imaju osjećaj da su zaboravljeni i da je sve manje interesa za njihovim radom, a zapravo moramo biti ponosni da imamo takvu nematerijalnu baštinu i da je ona na neki način postala simbol Hrvatske – istaknula je I. Biškupić Bašić te zahvalila Ministarstvu kulture i medija, Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za kulturu i civilno društvo te Zagrebačkoj županiji na financiranju ovog izdanja, ali i svima koji su joj pomogli da se knjiga realizira, od lektora do fotografa.
Knjiga tekstom i fotografijama predstavlja zbirku Etnografskog muzeja, a riječ je oko 1250 medičarskih i svjećarskih predmeta, drvenih kalupa iz 17. stoljeća koji su se koristili za proizvodnju svijeća i velik broj licitara koji su autorici, dodala je, predstavljali polazište, odnosno glavni teren istraživanja i inspiracije. Njihova važnost očituje se pak u tome što je izrada licitarskih srca gotovo postala simbolom Hrvatske u svijetu, ali i u činjenici da je umijeće izrade licitarskih kolačića uvršteno na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.
– Izuzetno je važno poticati majstore licitare da rade i da oni na neki način vide da nisu sami, da netko o njima stvarno skrbi, među ostalima i Marija Bistrica u kojoj je središte tog obrta te da se njihovi proizvodi kupuju i da ljudi prepoznaju njihovu vrijednost – objasnila je autorica. Uspješnu suradnju tijekom godina, dodala je, ostvarila je, među ostalima, s karlovačkom obrtnicom Renatom Prstec, Valentinom Gladović-Nedić iz Klenovnika, ali i obiteljima Oslaković iz Samobora, Mahmet iz Marije Bistrice te brojnim drugim obrtnicima.
– Nekada mi je bilo naporno, ali nikad teško. Nadam se da ćemo nastaviti ovako raditi i dalje te da ćemo mi kao muzej izdavati još kataloga zbirki jer tako ostaje jedan pisani trag za buduće generacije, a s druge strane se napravi pregled svega što se u ovih 105 godina zbivalo u muzeju – kazala je autorica. Njezinim zalaganjem, medičarstvo i svjećarstvo uvršteni su na listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske 2007. te, kako je istaknula Tihana Petrović Leš, njezina dugogodišnja suradnica, Iris Biškupić Bašić tijekom godina rada nije zaboravila na nositelje znanja i vještina, odnosno medičare o kojima govori u svojoj knjizi.
– Zanimljivo je kako je Iris odabrala jednu temu kojom se bavi već dugi niz godina, a to su obrti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno medičarstvo i svjećarstvo i time zapravo spojila ono što je studirala, etnologiju, kulturnu antropologiju i povijest umjetnosti – dodala je T. Petrović Leš.
Otvori KEKS Pay
