Ajde, u hodu ćemo to – tonom u kojem je posve jasno da nema alternative gradonačelnik Milan Bandić pojasnio nam je u startu da ćemo, za vrijeme razgovora, s njim odmah obići gradilište na Radničkoj cesti. Obilazi sva gradilišta ovih dana, a ovo je “nekako i najljepše pa imamo sreće”, u svom stilu “stalnog delanja” rekao je, prije nego smo krenuli u prašinu.
Kritizirali ste poreznu reformu Vlade i predložili porez na nekretnine. Što vam u reformi smeta?
Od 2006. svaka Vlada redistribucijom poreznih stopa temeljenih na Zakonu o proračunu i Zakonu o poreznom dohotku, prelijevajući iz šupljeg u prazno, dijeli nacionalni dohodak. Dijeli se uvijek isti kolač na različit način, a uvijek na teret jedinica lokalne samouprave, uključujući i grad Zagreb, koji je u 12 godina ostao bez tri milijarde kuna. Mi bismo trebali sad imati proračun od 11 i pol milijardi kuna, a imamo 7,9. Problem je u tome što se grebe po vrhu sante leda, a ne rade se strukturalne reforme, niti se povećava nacionalni dohodak. Zato smo protiv takvog načina reformi. Želimo da se kroz suštinske reformske iskorake, nova zapošljavanja i nove investicije poveća nacionalni dohodak.
Istaknuli ste više puta da s Vladom Zorana Milanovića niste imali dobar odnos, kakav je on s Vladom Andreja Plenkovića?
Ne da nisam imao dobar odnos s Vladom Zorana Milanovića, nego nikakav. U četiri godine nismo imali ni jedan sastanak. Sad imamo dobar kontakt s Vladom, ali moram reći da smo oko 350 milijuna kuna ostali kraći i za porezne reforme koje je ova Vlada donijela. Međutim, nemamo alternative, podupiremo i podupirat ćemo ovu Vladu i tražiti, kroz zajedničke projekte Grada i Države, da se taj manjak nadoknadi. Uvjeren sam da ćemo naći zajednički jezik, prije svega kroz realizaciju projekata poput Imunološkog zavoda, dječje bolnice, tračničke veze od Kvatrića do zračne luke dr. Franjo Tuđman, ali i projekta Zagreb na Savi. Tu je i gradnja 60 niskopodnih tramvaja TMK 2200, koji su za članak kraći od ovih 140 koje smo dosad napravili, a koje ćemo isto realizirati kroz partnerstvo s Vladom. Investicija je to teška 150 milijuna eura i na njoj bismo zaposlili kapacitete Gredelja i Končara u idućih pet godina. Ne može se kvalitetno voditi Zagreb bez kvalitetne i partnerske suradnje s Vladom, a isto tako mislim da Vlada lakše može nositi teret upravljanja Hrvatskom ako ima dobar odnos s Gradom koji, u konačnici, čini 40 posto gospodarstva države.
Hoće li odnos s Vladom biti još bolji budete li predsjednik?
Moja stremljenja sada, a i fokus interesa u funkciji su koju obnašam. Dobio sam od Zagrepčana šesti mandat prije godinu dana i koncentriran sam na zagrebačke projekte. Jedan od takvih je i Radnička cesta, na kojoj i razgovaramo. Investicija vrijedna 250 milijuna kuna, koja je započela prije godinu i pol, a završit ćemo je između 10. i 15. listopada i bit će najljepša ulica u gradu. Za mjesec i pol ja ću je zvati zagrebački Champs-Élysées. Jugoistočni je to ulaz u grad, rasteretit će Slavonsku aveniju i u konačnici riješiti gužve na Žitnjaku, odnosno Petruševcu gdje je bio rotor.
Radnička će biti Champs-Élysées, za Svetice ste rekli da će biti Hyde Park. Kako to napreduje?
Ma hvala Bogu da je HNS odustao od tog prostora. Ured za strategiju trenutačno projektira sportsko-rekreacijski centar koji će se sljubiti s tamošnjim bazenom, a radit ćemo i pothodnik za Maksimir. Bit će to centar na razini Bundeka.
Počeli su radovi na rotoru Remetinec. Zašto se nije prije toga išlo na gradnju Jarunskog mosta?
Rotor je povijesni posao i investicija “teška” 300 milijuna kuna. Radovi će trajati godinu i pol, do konca 2019. Na most se nije išlo jer nismo riješili imovinsko-pravne stvari. Da jesmo, radili bismo ga paralelno. Nakon rotora ići ćemo na most da pokupimo promet koji ide na Jadransku aveniju i vraća se kružno u grad. Veselim se što će investicija rotora biti na zadovoljstvo građana i 50 posto će biti manje gužve ljudima koji ulaze u grad. Svi automobili koji idu s jugozapada, odnosno iz Dalmacije i Istre u grad, ići će ispod rotora, a na njemu će biti samo lokalni promet. Transverzala, to jest glavna prometna žila kucavica ići će ispod rotora, tako da na njemu više neće biti gužvi.
Što je s rješavanjem problema u prometu sjever - jug? Zatvori se jedna ulica, primjerice, sad Škorpikova, i već su gužve.
Da moji prethodnici nisu prije 44 godine radili južnu obilaznicu, grad ne bi mogao funkcionirati. Da moj tim prije 13 godina nije napravio novi Jankomirski most i Domovinski most, danas bismo imali totalnu blokadu na zapadnom i jugoistočnom ulazu u grad. Morat će se jednog dana napraviti sjeverna obilaznica koja će se protezati od zaprešićkih vrata do Popovca i Soblinca. To je idejni projekt koji je Građevinski fakultet već napravio, a onda moramo raditi i tu “luknju”, kak’ bi rekli Zagorci, Prigorci, a i mi Purgeri, odnosno tračničku vezu u Zagorje. Ljudi u Zagorju su opravdano protiv toga da se radi probijanje za cestu, ali svakako ćemo raditi barem tračničku vezu, to je nasušna potreba. Zamislite, s Jelačić-placa za 10 minuta pijete kavu u Stubičkim toplicama.
Kad smo kod “luknje” kroz Sljeme, što je sa žičarom, odgađa se početak radova već treći put?
Moram konstatirati da je natječaj za opremu od 111 milijuna kuna završen prije 10 mjeseci, a natječaj za zadnju fazu gradnje žičare, čija je aproksimativna cijena 250 milijuna kuna bez PDV-a, traje do 27. kolovoza. Bude li sve u redu s natječajnom dokumentacijom i kvalitetni se ljudi prijave s isto takvim ponudama, radovi će početi prije Nove godine, a završit ćemo je za Svjetski kup za žene i muškarce u slalomu, početkom 2020. godine.
Sa Zagorcima ste dogovorili i ZET-ovu autobusnu liniju?
Kružna će to biti linija, a krenut će čim riješimo dva odrona u Planini Gornjoj. Zašto se moji Zagorci ne bi vozili kao i Prigorci, za četiri ili sedam kuna?
Voze se i Zagrepčani, a u posljednjih 18 godina nije napravljen ni metar tramvajske pruge.
Pa evo, za godinu dana počet ćemo graditi 15 kilometara pruge od Kvatrića do zračne luke u šest faza. Od Kvatrića do Zvonimirove, od Zvonimirove do Vukovarske, od Vukovarske do Savišća, od Savišća preko Domovinskog mosta do Kosnice, od Kosnice do zračne luke i onda još do Gorice. Na području grada bit će to 8200 metara i na području Velike Gorice 6100 metara. Trebali smo možda s tim i prije početi, ali nismo htjeli raditi mic po mic, nego megaprojekt. U povijesti će biti zabilježeno da je Milan Bandić spojio zračnu luku s gradom, da je napravio fontane, zagrebački Champs-Élysées odnosno puni profil Radničke, Domovinski most, Jankomirski, Arenu, Glazbenu akademiju... Ima toga dosta, da počnem nabrajati, trajalo bi barem pola dana.
Baš početak radova na toj pruzi obilježili ste u jesen prošle godine. Zašto ništa nije napravljeno?
Nešto ste pobrkali, nisam ja otvarao radove. Kad ja otvorim radove, onda i napravim nešto. Pa svaka dva tjedna “čekiramo”, recimo, Radničku. Neka zabuna je to, nisam otvarao baš radove. Mi tad jesmo najavili da ćemo raditi prugu u šest etapa, a dosad smo realizirali 80 posto imovinsko-pravnih poslova i stvari idu svojim tijekom. Nešto ćemo početi početkom godine, nešto polovicom iduće, nešto krajem iduće, a projekt će trajati iduće dvije i pol do tri godine. Računamo da ćemo za tri godine imati tračničku vezu zračna luka – Zagreb. Planiramo nešto novca dobiti od EU, a gradit ćemo je i u partnerstvu s Vladom.
Je li to planirano od početka?
Ma nije, ali s obzirom na to da smo već petu godinu u EU, bio bi grijeh da se ne iskoriste sredstva, a to se može u suradnji s Vladom. I 65 posto rotora financirat će se iz EU. Onu razliku koja je izgubljena kroz poreznu reformu, možemo popeglati upravo kroz te projekte jer kad ima istinskog partnerskog odnosa može se sve popraviti.
Za nacionalni stadion Grad daje 70 posto, zašto se Vlada u to nije više uključila?
To sam ja spomenuo, ali nije 70 posto, radit ćemo mi pola s državom. Uvjeren sam da će Vlada toliko pomoći jer nacionalni stadion treba biti u Zagrebu. Imamo lokaciju, ići ćemo još ispitati stav struke i javnosti, a moj je prijedlog da to bude Blato, da svi ljudi koji dolaze, ne ulaze u grad. To je na frekventnoj Jadranskoj aveniji prije ulaska u grad, i ako dođete s bilo koje strane svijeta, ne morate ulaziti u gradsku gužvu. Preko puta je već sagrađena Arena, ide tamo dječja bolnica, uređena je priobalna cesta kod golf-kluba, a bude li sreće i zdravlja, sagradit ćemo i nacionalni stadion.
Milan Bandić o projektima u gradu Zagrebu i mogućoj kandidaturi za premijera ili predsjednika:
Ostaje li se pri projektu Hrvoja Njirića ili će se opet raspisivati natječaj?
Ide Plavi vulkan, nema razloga da se radi nešto drugo. On je napravljen za 55 tisuća gledatelja, ja mislim da je dosta da bude 35-40 tisuća ljudi, a lakše je od većeg napraviti manje nego obrnuto. Ne dvojim da će to biti bombonček, prava mala Allianz Arena u gradu Zagrebu. Nužno je, međutim, da ne radimo stadion prije nego realiziramo 60 niskopodnih tramvaja jer to ne bi bilo mudro ni gospodarski ni politički.
Kad stignu novi niskopodni tramvaji, hoće li karta u njima i dalje biti 15 kuna?
Bit će i, hvala Bogu, volio bih da ne prodaju nijednu, a ne stotinjak, kao što ste Vi napisali nekidan. Nije zadaća vozača da prodaju karte, nego da voze autobus. Neka ljudi što više koriste javni prijevoz i neka uzimaju što više karata za četiri i sedam kuna.
Oni koji nemaju gdje kupiti te jeftinije, švercaju se. Zašto je ukinuto praštanje prve kazne?
Nije to ukinuto, tko kaže? Dok sam ja gradonačelnik, neće se ukinuti nikad praštanje prve kazne. Evidencija se vodi pa pozivam i javno sve koji imaju dokaz da nisu jednom upozoreni, a pogriješili su, i neće im naplatiti kaznu. Ali neće im se ni tolerirati druga pogreška. Nije cilj Grada, ZET-a, ZGparkinga ni bilo koje druge institucije da lasom love ljude po gradu. Treba ih educirati da moraju platiti ono što koriste. Kao, primjerice, žele li doći automobilom u centar grada i parkirati se, to će i platiti.
Planira li se onda gradnja još garaža?
Pripremamo za studeni izmjenu generalnog urbanističkog plana (GUP), tom će se izmjenom ukinuti stara zabrana kojom su 2013. likovali moji bivši stranački kolege da su “zmagali”, što bi rekli Slovenci, Bandića da nema garaža u centru grada. To su gluposti. Mislim da ćemo ukidanjem tog GUP-a otvoriti opet prostor za javne natječaje za garažu ispod HNK, Prirodoslovnog muzeja, Strossmayerova trga i u Klaićevoj. Smještanjem prometa u mirovanje pod zemlju otvorit će se mogućnost da se ulični parkirališni kapaciteti prenamijene u pješačke i zelene površine te biciklističke staze.
Kako građani dijela Novog Zagreba reagiraju što ostaju bez tramvaja:
Projekti su to koji stoje, a jedan od njih je i Branimirova tržnica. Kada počinje uređenje?
Uređujemo sad oko džamije, vidite da imamo problema s magnolijama! A bit će veće nego što su dosad bile. Nazire se tamo kraj, za mjesec dana to će sve biti gotovo. A prva je to faza čitave pješačke zone do Branimirca. Prvo uređenje Trga žrtava fašizma, druga je faza potez od Draškovićeve do Džamije, za što je projekt gotov, pa onda od Džamije do Krešimirca i na kraju do tržnice, za što će se još raspisati natječaj. Trebamo još riješiti šest privatnih osoba, odnosno kioska na placu, a potom se ide s realizacijom projekta. Bit će to jedna od najljepših tržnica u gradu jer ljudi tamo ionako vole poslije posla svratiti i kupiti nešto. Bez obzira na više od 40 megašopova u gradu, sustav trženja na kultnim placevima u memoriji je Zagrepčana i kad ih pitate koja su im tri placa najdraža, reći će vam Dolac, Ilički plac i Branimirac.
Kakvo je stanje na ostalim tržnicama, u kojoj je fazi natkrivanje Kvatrića, jesu li stigle kućice za Dubec?
Za Kvatrić se radi projekt, a na Dupcu otvaramo buvljak. Raspisan je drugi natječaj za kućice i trebali bismo to realizirati za mjesec i pol.
Hoće li uskoro profunkcionirati i Imunološki zavod?
Sad smo u fazi da smo mi i država izdvojili 110 milijuna kuna kako bi projekt išao dalje. S naše ga strane vodi profesorica Ana Stavljenić-Rukavina, najveći stručnjak u Hrvatskoj za tu vrstu djelatnosti. Mogu reći: da nije bilo Grada i, bez lažne skromnosti, gradonačelnika Milana Bandića, Imunološki već davno ne bi postojao. Zahvaljujem na tome i ministru Kujundžiću te premijeru Plenkoviću koji su pomogli da projekt bude realiziran. Za vrijeme Vlade Zorana Milanovića vapili smo i pisali, ali odgovore nismo dobivali.
U dosta velikih projekata partner je Vlada, ali ne slažete se s poreznom reformom, a i osnovali ste zagrebačko povjerenstvo za kurikularnu reformu.
Zagrebački model kurikuluma bit će ogledni primjer za Hrvatsku, a ishodišna točka će mu biti učitelji jer njih treba posebno zaštititi. Nažalost, ovo što je u Saboru usvojeno, nije na tom tragu, mi smo protiv toga i na jesen ćemo ponuditi svoje rješenje. Neću vam ja o tome govoriti, o tome će govoriti moje kolegice dr. sc. Jelena Pavičić-Vukičević, prof. dr. sc. Gordana Rusak i prof. dr. sc. Irena Cajner-Mraović koje će projekt predstaviti do kraja godine. Bit će to najbolji sustav u Hrvatskoj.
Da ćete biti najbolji u državi, obećali ste i po pitanju odvajanja otpada. Hoće li Zagreb odvajati 50 posto otpada do 2020.?
Sada odvajamo 37-38 posto otpada, iako se u novinama govorilo da odvajamo samo jedan posto i da smo na europskom začelju. Edukacija, edukacija, edukacija. To je jedno, a drugo je nabava ekološke infrastrukture koja će pratiti tempo i dinamiku ekološke osviještenosti građana. Do kraja godine imamo nemalu zadaću da riješimo prostor za kompostiranje i građevinski otpad.
Ali nema lokacije?
Imali smo jedan natječaj koji nije bajno završio. Međutim, po posljednjim informacijama, dvije do tri lokalne zajednice na rubu grada zainteresirane su da na njihovu području budu lokacije, i to nam ulijeva optimizam da ćemo uskoro riješiti problem lokacije. Zagreb je prvi u Hrvatskoj sanirao deponij Jakuševec po najmodernijim tehnologijama, proizvodi se ondje tri megavata struje. Jedini u RH napravili smo pročistač otpadnih voda i, kada je prije godinu dana donesen Zakon o gospodarenju otpadom, prvi smo imali plan za Centar za gospodarenje, a prvi smo i donijeli plan gospodarenja. Prvi ćemo i realizirati projekt, ali za to treba strpljenja i vremena. Ljudi moraju shvatiti da će manje plaćati budu li više odvajali, a Grad mora osigurati ljudima adekvatnu ekološku infrastrukturu da što bolje prođu u tom projektu.
Kante čekaju na skladištu Čistoće već sad, ali kamo će se voziti otpad ako nema kompostane?
Imamo mi kompostanu, paralelno sve radimo i do kraja godine riješit ćemo taj problem. Prvi smo bili u Jakuševcu i na pročistaču, bit ćemo i u ovome.
Relaksirate li se još uvijek trčanjem ujutro?
Ne više, šećem ujutro s Rudijem.
Jeste li razmišljali o premijerskoj poziciji?
Pitaju me i za predsjedničku i premijersku. Ali ja imam legitimitet u gradu u kojem sam dobio šesti mandat. Svakih 50 do sto metara sa sugrađanima smo napravili spomenik njima, pa i meni na izvjestan način. Time se ponosim, a za ovo drugo, sve u svoje vrijeme. Doći će i predsjednički izbori i oni za premijera, a građani će onda o tome odlučiti. Kad oni odluče, onda će biti tako. Zasad odlučuju da vodim Zagreb, a ako se nešto promijeni, budu li ljudi i u ostalim dijelovima Hrvatske željeli živjeti kao ljudi u gradu Zagrebu, možda budem imao više šanse. Ali sve u svoje vrijeme.
Nije li vam već dosta Zagreba?
Nije. Pauzu ću napraviti kad odem na Mirogoj, a o tome će dragi Bog odlučiti. Naši stari su govorili, nema odmora dok traje obnova, a mislim da mi se ta izreka baš nekak’ šika.
Ovako će izgledati rekonstruirani zagrebački rotor:
Bandić nema šanse postati šef države jer su ga njegovi bivši drugovi koji ga mrze odlučili uništavati hajkom i zlouporabom represivnog aparata. Obilježili su ga raznim afreama što odbijaja velik dio birača od njega, a to im je i biooo cilj. Najgori obračuni se uvijek događaju među bivšim drugovima. Bandić je na njihovu žalost preživio prvi val napada i osvojio je novi mandat u Zagrebu jer građani nisu bedaci da biraju nekoga 20 godina ako im nije dobro, međutim rat nije gotov i neće imati njegovi bivši drugovi mira dok ga ne unište. Ljevica se boji Bandić jer je on istinski hrvatski ljevičar, a ne jugo-ljevičar ili salonski-ljevičar. Bandić je među građanima, trpi svakodnevno kritike na svoj račun na ulici dok je njegova politička konkurencija u mišjim rupama i boje se građana. On svoju socijaldemokraciju provodi u praksi pa tako subvencionira na neki način 70% Zagrepčana. Umirovljenici imaju dodatak na mirovine, učenici besplatne udžbenike, roditelji najjeftinije vrtiće u Hrvatskoj, rodilje za treće djete dobivaju 50 tisuća kn, socijalno ugoženi dobivaju stanove ili im se režije subvencioniraju, uzima ljevici manjince, radnike, socijalno-ugrožene, zato ga moraju uništiti jer Bandić svojom politikom čini štetu salonskim ljevičarima koji ne znaju što je istinska socijaldemokracija i čije vrijednosti su danas šetnja u LGBT povorkama i mržnja prema Hrvatima katolicima i dijaspori. Bandićeva socijaldemokracija je opasna za partiju i zato ga preko DORH-a pokušavaju uništiti.