Ugledni naš znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu prokomentirao je za Večernji list nove mjere za suzbijanje pandemije u Hrvatskoj, dosadašnji proces donošenja odluka i tijela koja ih donose. I u prijašnjim je svojim istupima prof. dr. Đikić ponudio nekoliko rješenja, ovdje ih dopunjuje i nudi još neka nova.
Upravo su jučer donesene nove, strože mjere za suzbijanje pandemije u Hrvatskoj. Jesu li one zakasnjele i hoće li biti dovoljne, odnosno bi li ponovno trebalo u lockdown?
Pozdravljam uvođenje pravilnih mjera ako budu dio ozbiljne dugoročne strategije Vlade RH koja treba zaštititi zdravlje i gospodarstvo na temelju konkretnih podataka. Vjerujem da te mjere građanima treba prezentirati premijer Vlade RH osobno jer je ovo jako ozbiljna kriza. Neprimjereno je da gospodin Capak najavljuje ove ili one parcijalne mjere na konferencijama za novinstvo, kao da se trguje mjerama svaki drugi dan. To jako zbunjuje javnost. U organizaciji i pripremi strategije možemo se ugledati u njemačku vladu, koja upravo ovaj tjedan donosi nove učinkovitije mjere na temelju njihovih podataka, primjenjuje adekvatne kazne za one koji ih krše, a Angela Merkel ima jasnu komunikaciju s građanima.
Javnost je sve kritičnija prema odlukama Stožera koje doista znaju biti kontroverzne. Pogotovo je tako sada kada u posljednja četiri tjedna imamo snažan rast zaraze. Što vi mislite o dosadašnjem radu Stožera?
Izgubili smo dragocjeno vrijeme, no sada se trebamo zajedno fokusirati na budućnost kako što prije preuzeti kontrolu nad širenjem ovog virusa. Brojni su epidemiolozi po županijama pokazali svoju stručnost i vjerujem da bismo mogli vidjeti pozitivne rezultate prije Božića ako ove nove mjere budu izvedene na pravilan način i budu li se primjenjivale u cijeloj Hrvatskoj. Pri tome treba uvesti i kazne za one koji se ne pridržavaju zadanih mjera.
Je li doista moguće biti ispred virusa testiranjima, kako napominjete, na koji način bi se to postiglo?
Da bismo znali kada i gdje strateški djelovati mjerama, moramo točno znati broj zaraženih i vremenski trend širenja virusa lokalno. To je jedna od glavnih strategija uspješnih zemalja: testirati, locirati i izolirati. U situaciji nekontroliranog širenja i zakašnjelih reakcija kao sada u Hrvatskoj teško je odmah uspostaviti takav režim. Stoga savjetujem da se uvede testiranje od najmanje 20.000 uzoraka dnevno (10.000 genetskih PCR testova i 10.000 brzih antigenih) tijekom 10 dana pa će se nakon toga dobiti točniji rezultati i moći ćemo donositi pravilne lokalne mjere.
S druge strane, Stožer ponavlja kako i dobre mjere ne mogu dati rezultate ako ih se građani ne pridržavaju. Kako postići da doista svi ozbiljno shvate situaciju i prihvate mjere?
Najvažnija je točnost u informacijama i jasnoća u komunikaciji s građanima. Uspjeh možemo očekivati prije Božića ako budemo imali aktivno sudjelovanje građana. Moramo vratiti povjerenje i motivirati većinu građana da se pridržavaju donesenih mjera. Pri tome Vlada treba pomoć stručnjaka svih disciplina uključujući sociologe, ekonomiste, psihologe, komunikacijske stručnjake.
Zatim je tu i znanstveni savjet čije sjednice nisu javne, javnost se obavještava sporadično, ali je on ipak sve češće tema dnevnih vijesti. Bi li znanstveni savjet trebao biti transparentniji prema javnosti?
U pravu ste. Postoji ozbiljan problem u radu znanstvenog savjeta Vlade jer manjina (3 člana) svojim javnim nastupima i izjavama urušavaju ugled većine (7 stručnjaka) koji su svojim kvalitetnim savjetima željeli pomoći Vladi RH. Posebno zadnjih par tjedana izjave pojedinih članova znanstvenog savjeta su bile šokantne i netočne. U rangu fake-news portala: govori se o nestajanju virusa, nepostojećim mutacijama, nijekanju broja umrlih, slobodnom širenju virusa u populaciji itd. Osim toga, postavljeno je i pitanje sukoba interesa pojedinih članova koji djeluju u Stožeru zbog njihovih privatnih poslova. Ne želim spominjati imena, ali ću ponoviti ono što je jučer naglasio i doajen neuroznanosti u Hrvatskoj akademik Ivica Kostović. „Problem je što se uvijek pojavljuju isti, a neki od njih imaju tvrtke koje testiraju recimo sportaše. Takvi stvaraju zbrku i sebe promoviraju.“
Primjetno je kako osim vas, koji ste i najaktivniji u javnosti, u znanstvenom savjetu nema još nekih uglednih znanstvenika, što je Zvonimir Frka-Petešić prokomentirao tvrdnjom kako se biralo najbolje. Je li vrijeme da se to tijelo osvježi, predstave neka nova imena?
Rekao sam gospodinu Frka-Petešiću, koordinatoru znanstvenog savjeta Vlade RH, da je dobro da nisam dio znanstvenog savjeta. Naglasio sam također da neki članovi savjeta narušavaju osnovne postavke znanosti, a to je točnost i neutralnost podataka, stoga treba doći do promjena u njihovu sastavu. Moja poruka jednostavnim sportskim rječnikom je: hitno promijenite momčad koja u drugom poluvremenu gubi 3:0 protiv virusa. Hrvatska ima vrhunske stručnjake koji mogu poboljšati rad znanstvenog savjeta, primjerice to su Stipan Jonjić, vrhunski virolog, Zlatko Trobonjača, izrazito stručan imunolog, te obvezno uključiti i ekonomske i financijske stručnjake te sociologe i statističare.
Imamo sada nekoliko cjepiva koja su na pragu odobrenja. Javnost se uhvatila za podatke o njihovoj efikasnosti, predugovori su potpisani davno prije objave tih rezultata kada se nije ništa moglo znati. Hoće li cjepivo doista riješiti ovu krizu, može li se u njegovu izboru i pogriješiti?
Cijepljenje će biti naše najjače oružje u prekidanju ove pandemije. Skorašnja registracija nekoliko kvalitetnih cjepiva može dovesti do postizanja kolektivnog imuniteta te nestanka virusa unutar 6 do 12 mjeseci. Pri tome je nužno sudjelovanje građana i procjepljivanje populacije između 60-70%. Važno je da politički ili financijski interesi ne budu u pozadini odluka o cijepljenju građana. Posebno smeta javno licitiranje koje je cjepivo bolje na temelju preliminarnih podataka. Dok god ne vidimo konačno objavljene podatke, neodgovorno je preporučivati jedno ili drugo cjepivo građanima bez obzira na razne interese. Ne smijemo praviti pritisak na građane obveznim cijepljenjem, nego obrazovanjem i točnim informacijama uvjeriti ljude u djelotvornosti cijepljenja, a posebno dati im i vrijeme i slobodu da sami uvide koliko je to vrijedno. Mi čak ni logistički ne možemo procijepiti brojem cjepiva kojem imamo cijelu populaciju unutar 3-4 mjeseca. Vjerujem da će stručnjaci ne samo biomedicinskih znanosti nego i pravnih, socijalnih i ekonomskih svojim javnim djelovanje pomoći da Hrvatska preko pravilnog cijepljenja dosegne nužan kolektivni imunitet i pobijedi COVID-19.
VIDEO: Ivan Đikić: "Ne smijemo ignorirati virus. Treba povećati broj cijepljenja protiv gripe."
Gospodine Đikiću objasnite ljudima zašto korporacije traže garancije vlada za skidanje odgovornosti sa njih ukoliko dođe do neželjenih nuspojava i zašto izričito zahtjevaju skidanje odgovornosti sa njih.