Sve češći toplinski valovi potiču znanstvenike na razvoj učinkovitijih načina rashlađivanja zgrada koji ne ovise isključivo o klima-uređajima. Sve više ekstremno toplih dana povećava potrebu za rashlađivanjem prostora, no stručnjaci upozoravaju da to sa sobom nosi i novu energetsku potrošnju. Globalna temperatura već premašuje prag od 1,5 Celzijevih stupnjeva, koji IPCC smatra ključnom granicom za izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena. Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuju da klima-uređaji i ventilatori već sada troše oko deset posto ukupne svjetske električne energije, a očekuje se da će taj udio dodatno rasti zbog sve toplijih ljeta, piše N1.
Novo istraživanje pokazuje da bi kombinacija suvremenih građevinskih rješenja i pametnog projektiranja mogla značajno smanjiti potrebu za klimatizacijom te istodobno ublažiti posljedice klimatskih promjena. Studiju su proveli Matthaios Santamouris sa Sveučilišta New South Wales u Sydneyju i Konstantina Vasilakopoulou sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu, analizirajući najnovije tehnologije pasivnog hlađenja. Riječ je o rješenjima koja omogućuju nižu temperaturu u zgradama uz minimalnu potrošnju energije. Autori naglašavaju da pasivno hlađenje ne može u potpunosti zamijeniti sustave grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC), ali može znatno smanjiti njihovu uporabu, osobito tijekom ekstremnih vrućina. 'Najučinkovitiji način rashlađivanja jest spriječiti da toplina uopće uđe u zgradu. Sjenila, reflektirajući materijali, učinkovitija ventilacija i novi materijali za hlađenje mogu znatno sniziti temperaturu u zatvorenom prostoru prije nego što uopće bude potrebno uključiti klima-uređaj', istaknuo je Matthaios Santamouris.
Istraživanje pokazuje da najbolje rezultate daju reflektirajuće površine, prirodna ventilacija, radijacijsko i evaporativno hlađenje, sjenila te urbana rješenja poput zelenih površina. U povoljnim uvjetima takve tehnologije mogu sniziti temperaturu u gradovima za nekoliko Celzijevih stupnjeva, a potrebu za korištenjem klima-uređaja smanjiti i do 80 posto.
Radijacijski sustavi koriste posebne materijale koji odbijaju Sunčevu toplinu i emitiraju višak topline prema atmosferi, dok evaporativni sustavi rashlađuju prostor isparavanjem vode. Posebno obećavajuće rezultate daju hibridni sustavi koji kombiniraju oba principa. Velika se pažnja posvećuje i razvoju novih građevinskih materijala, poput reflektirajućih premaza, fotonskih struktura, hidrogelova i poroznih materijala koji poboljšavaju toplinsku učinkovitost zgrada.
Autori zaključuju da pasivne tehnologije predstavljaju važan korak prema smanjenju potrošnje energije i boljoj prilagodbi gradova klimatskim promjenama. Rashlađivanje ne bi smjelo biti luksuz dostupan samo onima koji mogu plaćati sve veće račune za električnu energiju. Bolje projektirane zgrade mogu smanjiti troškove, povećati udobnost i zaštititi ljude koji su najugroženiji tijekom ekstremnih vrućina – zaključio je Santamouris.
FOTO Pogledajte atmosferu u Šibeniku uoči Thompsonovog koncerta: Hrvatske zastave na svakom su koraku
Otvori KEKS Pay
