Nakon volatilnog razdoblja, zlato je posljednjih dana pokazalo svoju drugu važnu osobinu – sposobnost stabilizacije na visokim razinama. Iako je početkom ovog tjedna cijena blago korigirana, tržišni analitičari ovo kretanje ne promatraju kao promjenu dugoročnog trenda, već kao prirodnu konsolidaciju nakon prethodnih dobitaka. Plemeniti metal i dalje se nalazi u području iznad 4.100 dolara po unci, dok investitori procjenjuju nove geopolitičke rizike, smjer monetarne politike američke središnje banke i buduće kretanje američkog dolara.
U razdoblju od 3. srpnja do 9. srpnja zlato je prošlo kroz fazu postupnog smirivanja cijene. U petak je vrijedilo 4.171,47 dolara po unci, nakon čega se u ponedjeljak spustilo na 4.148,53 dolara. Korekcija se nastavila i u utorak kada je cijena dosegnula 4.129,69 dolara, dok je u srijedu iznosila 4.125,30 dolara po unci. U četvrtak je cijena pala ispod razine od 4.100 USD/oz, no već danas se uspješno vratila i trenutačno se kreće oko 4.117 USD/oz.
Kretanje cijene zlata posljednjih dana treba promatrati u kontekstu prošlotjednih događanja. Zlato je tijekom prethodnog tjedna ostalo podržano snažnom potražnjom investitora koji traže zaštitu od globalne neizvjesnosti, dok su geopolitičke napetosti i očekivanja vezana uz odluke Feda nastavili određivati raspoloženje na tržištu. Istodobno, jačanje dolara i promjene u očekivanjima oko kamatnih stopa ograničili su prostor za dodatni kratkoročni rast. Takva kombinacija čimbenika dovela je do korekcije, a zatim i stabilizacije cijene, odnosno faze u kojoj tržište prikuplja snagu za sljedeći veći pomak.
Dodatni utjecaj na tržište početkom ovog tjedna imale su napetosti na Bliskom istoku, posebice situacija oko Hormuškog tjesnaca. Takvi događaji tradicionalno povećavaju interes za zlato jer investitori u razdobljima nesigurnosti povećavaju udio imovine koju smatraju sigurnim utočištem. Međutim, reakcija tržišta ovaj put bila je nešto složenija jer su istodobno porasle cijene energenata i zabrinutost oko mogućeg ponovnog jačanja inflacije. Nakon napada na tankere, nafta je reagirala rastom cijena, ali ne u mjeri koja bi upućivala na zatvaranje jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca. Cijena nafte Brent porasla je oko 1,6 % na 73,11 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta poskupjela oko 1,5 % na 69,59 dolara po barelu.
Za zlato je učinak ovih događaja dvojak. S jedne strane geopolitičke napetosti povećavaju potražnju za sigurnom imovinom, dok s druge strane skuplja nafta pojačava inflacijske pritiske, održava prinose na obveznice na povišenim razinama i ograničava pozitivan učinak koji bi zlato inače imalo kao sigurno utočište. Zbog toga su investitori dodatnu pozornost usmjerili prema kamatnim stopama i kretanju prinosa na američke obveznice. Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,549 %, dok je prinos na dvogodišnje obveznice dosegnuo 4,185 %.
Tržište plemenitih metala i dalje se nalazi u fazi konsolidacije. Slabljenje zamaha američkog tržišta rada pruža potporu zlatu pri nižim cijenama, no za nastavak snažnijeg uzlaznog trenda bit će potrebni niži prinosi na obveznice ili slabiji američki dolar.
Unatoč kratkoročnim pritiscima, temeljna priča za zlato ostaje pozitivna. Potražnju i dalje podupiru kupnje središnjih banaka, pri čemu je Kina već 20. mjesec zaredom povećala zlatne rezerve, dok i druge središnje banke koriste niže cijene za nastavak rekordnih kupnji. Dodatnu potporu tržištu daje i Hong Kong, koji je pokrenuo probni rad središnjeg sustava za kliring i poravnanje zlata kako bi ojačao svoju ulogu međunarodnog središta trgovine plemenitim metalima. Strani analitičari smatraju da će se, nakon stabilizacije tržišta, sve veći dio prihoda od prodaje nafte prelijevati u zlato umjesto u američke državne obveznice, što dodatno potvrđuje dugoročni proces dedolarizacije. Interes institucionalnih ulagača te dugoročna potreba za zaštitom portfelja u uvjetima gospodarske i geopolitičke neizvjesnosti također ostaju snažni. Upravo zbog toga trenutna stabilizacija cijene zlata može se promatrati kao zdrava tržišna faza, a ne kao znak slabljenja interesa za plemeniti metal.
Za ulagače je važno razumjeti da snažni trendovi rijetko nastavljaju rasti pravocrtno. Nakon većih pomaka prema gore, razdoblja konsolidacije često omogućuju tržištu da uskladi cijenu s novim očekivanjima i pripremi temelje za nastavak trenda. Zlato se trenutačno nalazi upravo u takvoj fazi, gdje kupci i dalje brane važne razine, dok tržište čeka nove signale iz američkog gospodarstva i monetarne politike.
Razina od približno 4.100 dolara po unci ostaje važna psihološka i tehnička točka. Očuvanje cijene iznad te zone potvrđuje da interes za zlatom ostaje snažan, dok bi eventualni novi pozitivni impulsi – bilo kroz slabljenje dolara, promjenu očekivanja oko kamatnih stopa ili dodatno povećanje globalne nesigurnosti – mogli ponovno usmjeriti cijenu prema višim razinama.
Zlato tako ulazi u nastavak ljeta s čvrstim temeljima. Trenutačna konsolidacija predstavlja svojevrsni predah nakon snažnog rasta i daje priliku ulagačima za nove kupnje zlata po pristupačnijim cijenama, ali istodobno pokazuje da tržište nije izgubilo povjerenje u dugoročnu vrijednost plemenitog metala. U okruženju u kojem investitori i dalje traže zaštitu od brojnih rizika, zlato ostaje jedna od ključnih imovina za očuvanje vrijednosti.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
