Nepotrebni povrati odjeće, neprodani komadi na policama, višak građevinskog materijala i veći troškovi proizvodnje na prvi pogled nemaju mnogo zajedničkog. Ipak, svi proizlaze iz istog problema, iz odluka koje se donose puno prije nego što proizvod stigne do kupca ili građevinski projekt uđe u završnu fazu.
Brojke su različite, ali obrazac je sličan. U oba slučaja riječ je o sustavima u kojima višak nastaje puno prije nego što proizvod dođe do krajnjeg korisnika ili gradnja dođe do završne faze.
Kod odjeće to se najčešće vidi kroz neprodane komade i povrate. Upravo tim dijelom bavi se Kristijan Bartol, suosnivač Kroya, hrvatskog startupa koji razvija alate za modne brendove kako bi bolje uskladili veličine odjeće s kupcima. Prema njihovim podacima, svaki četvrti online naručeni komad vraća se upravo zato što veličina nije odgovarala.
U građevini je taj višak manje vidljiv. Ne završava u vrećici za povrat, nego ostaje u zidovima, konstrukcijama i dodatnim slojevima materijala. Tu ulazi Metastruct, startup koji je osnovala dr. sc. Lucija Stepinac, mag. ing. aedif., ujedno i CEO, a koji razvija optimizirane građevinske sustave s manjom potrošnjom materijala i manjim emisijama ugljikova dioksida. Među ljudima koji danas razvijaju taj sustav su Mislav Stepinac, CTO i Dijana Malek, CMO i suosnivačica Metastructa.
Oba projekta ove su godine među deset odabranih sudionika programa Pokreni nešto svoje. U konkurenciji gotovo 300 prijava odabrani su kao primjeri dva različita pristupa istom pitanju: kako smanjiti višak prije nego što on uopće nastane.
Kako pogrešne procjene stvaraju višak odjeće
Problem otpada u modi ne počinje tek kada se komad odjeće ne proda. Počinje puno ranije, u načinu na koji industrija planira proizvodnju i procjenjuje što će kupci stvarno nositi.
„Problem otpada u modnoj industriji je gotovo sveprisutan, počevši od fizičkih dućana do online naručivanja odjeće. U slučaju fizičkih dućana tzv. fast fashiona (brze mode), gomila odjeće je unaprijed proizvedena, ali velika većina te odjeće stoji u izlogu nekoliko tjedana, ne proda se, te potom završi na otpadu. S druge strane, online naručivanje se čini kao pametno rješenje jer se odjeća može jednostavnije proizvesti ovisno o potražnji. Osnovni problem je u tome što ni krajnji kupci, ali često ni proizvođači i dobavljači, ne razumiju mjere odjeće koja se proizvodi”, kazao je Bartol.
Glavni razlog je, navodi, u tome što mjere odjeće definirane na razini Europske unije, između modnih brendova, a često niti unutar samog modnog brenda. Uz to, mjere se često mijenjaju iz sezone u sezonu, pa tako broj hlača 32 neće nužno biti isti broj 32 sljedeće godine.
„Naše rješenje kreće od pojedinačnih i već proizvedenih komada odjeće. Svaki komad odjeće (npr. traperice) imaju svoju fizičku veličinu koja se može nedvosmisleno izraziti u standardnim mjerama i izmjeriti u centimetrima. Na primjer, opseg struka, širina donje nogavice ili opseg natkoljenice su neke od standardnih mjera. Također, bitno je uzeti u obzir i materijal jer se većina odjeće više ili manje rasteže na tijelu”, objasnio je Bartol.
Uz same mjere, uzimaju u obzir navike i preference kupaca, za koje navode kako su često bitniji od samih mjera. Ako se problem veličina prepozna ranije, smanjuje se prostor za povrate i višak robe.
U građevini se višak mjeri tonama
Dok se u modi višak vidi na policama i u paketima koji se vraćaju, u građevini on ostaje ugrađen u samoj konstrukciji. Upravo tu Metastruct pokušava intervenirati.
„Metastruct je nastao kao odgovor na taj problem: kao deep tech startup koji znanstvena istraživanja pretvara u primjenjivu građevinsku tehnologiju. Motivacija nije bila samo razviti novu formu građevinskog elementa, nego promijeniti način na koji se konstrukcije projektiraju, proizvode i koriste, s naglaskom na manju masu, bolju mehaničku učinkovitost i realnu primjenu u građevinskoj industriji”, objašnjava Lucija Stepinac, osnivačica Metastructa.
U praksi se to postiže topološkom optimizacijom, računalnim postupkom kojim se analizira prijenos opterećenja kroz konstrukciju. Na temelju tih analiza uklanjaju se zone koje ne doprinose bitno nosivosti i krutosti, dok se materijal zadržava ondje gdje sudjeluje u prijenosu sila. Time se napušta klasična logika prema kojoj se bolja konstrukcijska svojstva postižu prvenstveno povećanjem mase.
Njihov pristup posebno je važan i za građevinske tvrtke jer manja količina ugrađenog materijala znači lakše elemente, jednostavniji transport, manju potrošnju energije u proizvodnji i manje otpada na gradilištu. U industriji u kojoj se višak često mjeri tonama, odluke donesene u ranoj fazi projektiranja mogu značajno utjecati na cijeli proces izvedbe.
„Unutar jednog zida mogu se kombinirati nosiva funkcija, toplinska zaštita i prostori za dodatna ojačanja. Metastruct koristi geometrije koje mogu doprinijeti pasivnom grijanju i hlađenju. Time se ne smanjuje samo potrošnja materijala, nego i energija potrebna tijekom korištenja zgrade”, objasnila je Stepinac.
To znači da jedan građevinski element više ne mora imati samo jednu funkciju. Zid nije samo dio nosivog sustava, nego može istodobno sudjelovati u toplinskoj zaštiti, ventilaciji i energetskoj učinkovitosti objekta. Time se smanjuje potreba za dodatnim slojevima, a proces projektiranja, proizvodnje i montaže postaje jednostavniji i racionalniji.
Najvažnije odluke donose se prije proizvodnje
I Kroy i Metastruct rade na istoj logici: najveće uštede događaju se prije nego što proizvodnja ili gradnja uopće počnu. Kod jednog to znači preciznije razumjeti kupca prije nego odjeća uopće dođe na tržište, a kod drugog preciznije odrediti koliko je materijala doista potrebno prije početka gradnje.
„Najodrživiji materijal je onaj koji nikada ne moramo proizvesti. Zato vjerujemo da se najveće uštede ne ostvaruju na gradilištu, nego puno ranije, u fazi projektiranja. Svaka odluka donesena na ekranu prije početka gradnje određuje koliko će se materijala potrošiti, koliko će se otpada stvoriti i koliki će biti ugljični otisak građevine tijekom njezina životnog vijeka”, zaključila je Stepinac.
Upravo u toj fazi razvoja oba su projekta ušla i u program Pokreni nešto svoje, koji im uz financijsku podršku donosi mentorstvo, kontakte i vidljivost u trenutku kada ideju treba pretvoriti u održiv poslovni model. Bartol kaže da im je u toj fazi posebno važna pomoć oko tržišta i pozicioniranja proizvoda.
„Sudjelovanje i podrška kroz program Pokreni nešto svoje posebno nam pomažu razumjeti tržište, konkurenciju i marketing. Naš startup je u vrlo ranoj fazi pa su nam podrška i znanje iskusnih voditelja i partnera nešto bez čega ili ne bismo uspjeli implementirati našu tehnologiju na tržištu ili bi nam trebalo značajno duže, npr. godine umjesto mjeseci. Osim direktne podrške i znanja, program nam nudi svoju snažnu mrežu poznanika, ljudi koji aktivno rade na implementaciji održivih rješenja u modnoj industriji”, kazao je Bartol.
Sličnu vrijednost u programu vide i u Metastructu.
„Program Pokreni nešto svoje za nas predstavlja mnogo više od financijske potpore. Za deep tech startup koji razvija novu tehnologiju u jednoj od najkonzervativnijih industrija, ovakvo priznanje ima posebnu vrijednost jer potvrđuje da postoji prostor za rješenja koja povezuju digitalizaciju, održivost i naprednu proizvodnju u građevinarstvu”, ističe Stepinac.
Da je ideja programa od početka bila graditi više od same financijske potpore, potvrđuje i Dijana Najjar Raškaj, rukovoditeljica komunikacija tvrtke Philip Morris Zagreb i koordinatorica programa.
„Od početka nam je bilo važno da podrška ne bude samo financijska, nego i mentorska, razvojna i vidljiva, da poduzetnicima otvorimo prostor za povezivanje, razmjenu iskustava i pristup znanjima koja im mogu pomoći u rastu. U program smo dosad uložili gotovo milijun eura, ali njegovu vrijednost ne gledamo samo kroz financijski iznos. Najvažnije nam je što je Pokreni nešto svoje s vremenom izrastao u prepoznatljiv i ozbiljan oblik podrške mikropoduzetnicima koji žele rasti odgovorno i dugoročno”, objasnila je Raškaj.
Slično objašnjavaju i Ana Brigović, voditeljica podrške poduzetnicima i poslovnog razvoja ACT Grupe i koordinatorica programa Pokreni nešto svoje.
„Naša podrška nadilazi klasično mentorstvo, tim ACT Grupe postaje svojevrsni privremeni član poduzeća, provodi dubinske menadžerske analize i aktivno sudjeluje u planiranju poslovnog razvoja. Na temelju toga krojimo personaliziranu podršku za svakog korisnika. Naš je cilj da poduzetnici iz programa izađu s konkretnim alatima za rast, jasnim razvojnim smjerom i osnaženim kapacitetima”, kazala je Brigović.
Kroy i Metastruct, uz još osam ovogodišnjih dobitnika, do kraja godine prolazit će kroz šestomjesečni program mentorstva i edukacije usmjeren na razvoj poslovanja, jačanje njihove pozicije na tržištu i preciznije praćenje društvenog učinka koji stvaraju. Program uključuje individualne konzultacije, specijalizirane radionice i grupne treninge. Takav oblik podrške kroz godine se pokazao važnim za rast održivih poduzetničkih priča unutar PNS-a. Danas ih je ukupno 78, a većina uspješno širi svoje poslovanje, otvara nova radna mjesta i kroz svoj rad donosi konkretne pozitivne promjene u društvu.
Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom Philip Morris Zagreb.
Otvori KEKS Pay
