Tragična nesreća dogodila se jučer oko 18:50 u Splitu, kada je vozač električnog Teslinog Modela S Plaid s 1020 konjskih snaga, vozeći oko 150 km/h prema križanju Velebitske i Ulice Slobode, izgubio kontrolu nad vozilom. Automobil se zabio u zaštitne kamene polukugle uz rub ceste koje su ga katapultirale u zrak. Tijekom leta udario je i okrznuo Renault Twingo ispred sebe, a prilikom slijetanja naletio je na biciklistkinju koju je smrtno ozlijedio. Uz to, oštećeno je nekoliko okolnih vozila. Ova prometna nesreća spada među najteže koje su ikada zabilježene na hrvatskim gradskim prometnicama, piše prometni stručnjak Željko Marušić za Autoportal.
Krajnje neodgovoran 33-godišnji vozač vozio je svoj automobil snage 760 kW (1034 KS) s pogonom 4×4 punom brzinom prema raskrižju, kao da je na utrci, a ne na gradskoj ulici kojom svakodnevno prolaze djeca na putu do škole. Zašto si je to dopustio? Marušić tvrdi da je to zato što nije osjećao strah od posljedica i kazni za ovakvo neodgovorno ponašanje. Nažalost, takva situacija pokazuje koliko je sigurnost prometa u Hrvatskoj loša, budući da se ovakvim vozačima rijetko ili nikada ne izriču sankcije, što nas svrstava među zemlje s najvišom stopom prometnih nesreća u Europskoj uniji.
“Kinetička energija kojom je 2,5 tonski električni automobil doletio na mjesto nesreće, pločnik u blizini velike osnovne škole, mogla je izazvati najgoru prometnu tragediju u hrvatskoj povijesti. Treba i tehnički objasniti što se, i zašto dogodilo. Konkretni automobil ima izvrsna dinamička svojstva, trakciju, performanse i stabilnost, ali taj sklop vrlina je bio i najveći problem i okidač nesreće, u rukama neodgovornog 33-godišnjeg vozača”. kaže Marušić.
Ovaj automobil ima tri elektromotora ukupne snage 760 kW (1034 KS) i pogon na sve kotače (4×4). Zahvaljujući električnom pogonu, ‘tenkovski’ okretni moment od 1420 Nm dostupan je odmah od početka okretaja motora, što omogućava ubrzanje do 100 km/h za samo 2,1 sekundu, a do 160 km/h za 3,5 sekundi, nastavlja Marušić. Upravo o takvom vozilu je riječ u ovom slučaju. Pogon 4×4 poboljšava prianjanje na asfalt, ali upravo tu leži i problem. Taj pogon omogućuje brzo razvijanje velike brzine od barem 150 km/h, a zahvaljujući boljem prianjanju odgađa pojavu tzv. ‘power slidea’ – gubitka prianjanja pogonskih kotača pri naglom ubrzanju, što neki neodgovorni vozači namjerno izazivaju. No, dok se kod vozila s pogonom na dva kotača (2×4) takav proklizavanje još može kontrolirati, kod vozila s pogonom na sva četiri kotača (4×4) i pri velikoj brzini vozač često gubi kontrolu. U ovom slučaju dodatni problem predstavljala je i skliskost asfalta na splitskim cestama. Zato, iako su vozila s pogonom 4×4 tehnički sigurnija, statistički ne uzrokuju manje nesreća od klasičnih automobila. To postavlja pitanje i o visini premija osiguranja za ovakve automobile.
“Ova tragična prometna nesreća pokazala je kako nam treba uvođenje paketa bitnih mjera utemeljenih na stručnom tretiranju tri bitna čimbenika za sigurnost vožnje: vozač, okolina (sustav prometnice) i vozilo. Nažalost lošu ulogu za sigurnost cestovnog prometa odigrala je i odigrava prometna struka. Pogrešna strategija koju je provodio i provodi još uvijek važeći “Nacionalni program…” su pogrešno definirani udjeli, odnosno utjecaji na prometnu sigurnost. Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka” inzistira na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto”, tvrdi Marušić.
Primjer iz Splita pokazuje da čak i najmodernije i najsigurnije vozilo, zajedno s kvalitetnom prometnicom, ne može spriječiti tragediju ako vozač ne postupa odgovorno, kaže Marušić. S druge strane, pažljiv i iskusan vozač može se sigurno kretati i s manje sofisticiranim vozilom i na lošijoj cesti. Problem nije samo u nedostatku stručnosti, što je, nažalost, često prisutno u toj branši, već i u namjernom vođenju prometne politike koja favorizira brojne infrastrukturne projekte i ostvarivanje profita, ali na štetu sigurnosti i šireg društvenog interesa.
“To je isto kao kad bi “medicinska struka” sada utemeljila strategiju medicinske skrbi (i nužnih ulaganja) prema tezi da je za ugrožavanje zdravlja stanovnika s 33-postotnim udjelom kriv Covid-19. Za određene bi segmente u zdravstvu i pridružene poslovne subjekte nastao poslovni i financijski eldorado…”, rekao je Marušić i nastavio: “Ova nesreća je pokazala da je apsolutni prioritet za povećanje sigurnosti na našim cestama samo jedna mjera: Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava. To bi rasteretilo policiju i omogućilo da učinkovito nadzire kritične prometne dionice i lokacije.”
Dodao je da zakonski treba definirati progresivno povećanje cijena automobilskog osiguranja za vozila snažnija od 150 kW (204 KS). “Želite registrirati automobil snažniji od 1000 KS?! Može, ali polica obveznog osiguranja stoji 2500 eura!”
Otvori KEKS Pay
Sada bi kazna trebala biti do 20 godina zatvora zbog izrazito obijesne vožnje sa smrtnim posljedicama, doživotno oduzimanje vozačke, i novčana kazna .