Zastupnici u Odboru za vanjske odnose (AFET) Europskoga parlamenta raspravljat će u utorak navečer u Bruxellesu o 50 amandmana, koliko ih je pristiglo na nacrt ovogodišnje Rezolucije o Hrvatskoj. Sastavio ga je, na temelju lanjskoga Izvještaja o napretku Hrvatske koji je predstavila Europska komisija, EP-ov izvjestitelj o našoj zemlji Hannes Swoboda.
Najviše su si truda dale zelene zastupnice Franziska Katharina Brantner i Marie Cornelissen, čiji su amandmani u većini. Među njima je i onaj najsporniji kojim de facto odriču temeljnim europskim ugovorom zajamčeno pravo svakoj zemlji članici da njezin jezik bude službeni jezik EU.
“Europski parlament upozorava na to da je izvorni srpsko-hrvatski jezik sada rascijepljen u niz službenih jezika u nekim mogućim kandidatskim zemljama toga područja; ističe da trošak prevođenja ima znatan utjecaj na proračun europskih ustanova; poziva Europsku komisiju da s hrvatskim vlastima prije pristupa pronađe prikladno rješenje glede hrvatskoga jezika koje ne bi spriječilo kasnije zaključivanje sveobuhvatnoga sporazuma o jeziku s BiH, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje jednom postanu članice EU”, tekst je za koji njih dvije zahtijevaju da se ubaci u Rezoluciju. Bit će zanimljivo vidjeti tko će ih, uz britanske euroskeptike iz čijih je klupa u jednoj nedavnoj raspravi stigao povik: “Pa nećemo valjda uvesti i crnogorski jezik, ha, ha, ha”, u tome protuzakonitom zahtjevu poduprijeti.
Zelene zastupnice također traže da se u Rezoluciji izričito izrazi “zabrinutost zbog razine korupcije u sektorima građevinarstva i gradskoga planiranja, koja ima naročito negativne društvene i okolišne posljedice”. Upozoravaju usto na homofobne napade te zahtijevaju od hrvatske Vlade da provodi protudiskriminacijski zakon. Pozivaju također na “omekšanje krute politike useljavanja i azila”.
Prije rasprave o Rezoluciji AFET-u će se obratiti glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz. Izvijestit će o radu haaškoga tužiteljstva, te o suradnji zemalja u području s ICTY-jem. Iz diplomatskih izvora u Bruxellesu doznajemo da je Brammertz konačno zadovoljan načinom na koji hrvatske vlasti provode potragu za tzv. topničkim dnevnicima, no tek ćemo u utorak doznati hoće li hrvatsku suradnju ovaj put opisati kao “potpunu”.
Takvu njegovu ocjenu, naime, Nizozemska – a uz nju Belgija - i dalje postavlja kao uvjet za otvaranje pristupnih pregovora EU i Hrvatske o poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Danska i Finska, koje su to poglavlje također bile stavile na led, sada se njegovu otvaranju više ne bi protivile, dok se, nakon pozitivnoga mišljenja američkoga State Departmenta o hrvatskoj suradnji s ICTY-jem, “led na Temzi počinje topiti”.
belgrade Moja dijagnoza je na prvi pogled bila licemer. Nisam se prevario. Sad ja njemu treba da objašnjavam u čemu je razlika između Miloševića i Pavelića ili između mene i ustaše. Svašta ne pada mi na pamet da se glupiram pred poluobrazovanim čovekom koji najgore od svega misli da nešto zna ili poznaje. Gordljivce ignoriši.....