Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 94
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NA SWOBODIN NACRT REZOLUCIJE EUROPSKOGA PARLAMENTA O HRVATSKOJ STIGLO 50 AMANDMANA

Zeleni maštaju o “izvornome srpsko-hrvatskom jeziku”

Hannes Swoboda
VL
Autor
Stojan de Prato / Bruxelles
21.01.2010.
u 16:47

"Zelene" europarlamentarke Franziska Katharina Brantner i Marie Cornelissen svojim amandmanom odriču zajamčeno pravo svakoj zemlji članici da njezin jezik bude službeni jezik EU.

Zastupnici u Odboru za vanjske odnose (AFET) Europskoga parlamenta raspravljat će u utorak navečer u Bruxellesu o 50 amandmana, koliko ih je pristiglo na nacrt ovogodišnje Rezolucije o Hrvatskoj. Sastavio ga je, na temelju lanjskoga Izvještaja o napretku Hrvatske koji je predstavila Europska komisija, EP-ov izvjestitelj o našoj zemlji Hannes Swoboda.

Najviše su si truda dale zelene zastupnice Franziska Katharina Brantner i Marie Cornelissen, čiji su amandmani u većini. Među njima je i onaj najsporniji kojim de facto odriču temeljnim europskim ugovorom zajamčeno pravo svakoj zemlji članici da njezin jezik bude službeni jezik EU.

“Europski parlament upozorava na to da je izvorni srpsko-hrvatski jezik sada rascijepljen u niz službenih jezika u nekim mogućim kandidatskim zemljama toga područja; ističe da trošak prevođenja ima znatan utjecaj na proračun europskih ustanova; poziva Europsku komisiju da s hrvatskim vlastima prije pristupa pronađe prikladno rješenje glede hrvatskoga jezika koje ne bi spriječilo kasnije zaključivanje sveobuhvatnoga sporazuma o jeziku s BiH, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje jednom postanu članice EU”, tekst je za koji njih dvije zahtijevaju da se ubaci u Rezoluciju. Bit će zanimljivo vidjeti tko će ih, uz britanske euroskeptike iz čijih je klupa u jednoj nedavnoj raspravi stigao povik: “Pa nećemo valjda uvesti i crnogorski jezik, ha, ha, ha”, u tome protuzakonitom zahtjevu poduprijeti.

Zelene zastupnice također traže da se u Rezoluciji izričito izrazi “zabrinutost zbog razine korupcije u sektorima građevinarstva i gradskoga planiranja, koja ima naročito negativne društvene i okolišne posljedice”. Upozoravaju usto na homofobne napade te zahtijevaju od hrvatske Vlade da provodi protudiskriminacijski zakon. Pozivaju također na “omekšanje krute politike useljavanja i azila”.

Prije rasprave o Rezoluciji AFET-u će se obratiti glavni tužitelj Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz. Izvijestit će o radu haaškoga tužiteljstva, te o suradnji zemalja u području s ICTY-jem. Iz diplomatskih izvora u Bruxellesu doznajemo da je Brammertz konačno zadovoljan načinom na koji hrvatske vlasti provode potragu za tzv. topničkim dnevnicima, no tek ćemo u utorak doznati hoće li hrvatsku suradnju ovaj put opisati kao “potpunu”.

Takvu njegovu ocjenu, naime, Nizozemska – a uz nju Belgija - i dalje postavlja kao uvjet za otvaranje pristupnih pregovora EU i Hrvatske o poglavlju Pravosuđe i temeljna prava. Danska i Finska, koje su to poglavlje također bile stavile na led, sada se njegovu otvaranju više ne bi protivile, dok se, nakon pozitivnoga mišljenja američkoga State Departmenta o hrvatskoj suradnji s ICTY-jem, “led na Temzi počinje topiti”.

Komentara 91

OB
-obrisani-
13:36 22.01.2010.

belgrade Moja dijagnoza je na prvi pogled bila licemer. Nisam se prevario. Sad ja njemu treba da objašnjavam u čemu je razlika između Miloševića i Pavelića ili između mene i ustaše. Svašta ne pada mi na pamet da se glupiram pred poluobrazovanim čovekom koji najgore od svega misli da nešto zna ili poznaje. Gordljivce ignoriši.....

PA
Parsifal
13:40 22.01.2010.

Kao što sam i mislio...ovaj čarapan od malog cvrčka i administrator su isto g****.

MO
Morkin
22:50 21.01.2010.

Negdje oko Božića sam razgovarao sa poznanikom Slovakom. ON TVRDI da su slovački i češki jedan te isti jezik uz manje razlike - odnos kao Hrvatski i Srpski. Sjećam se i jednog dokumentarca prije oko godinu dana o Nordijskim zemljamama kada je na početku, kao uvodnu riječ o narodima tog područja izrekao neki stari sveučilišni profesor \"Mi te jezike zovemo danas Norveškim, Danskim i Švedskim jezikom. No svi se mi razumijemo bez prevoditelja ili učenja ikojeg od tih jezika\". I u Norveškoj javnosti svako toliko radikalniji lingvisti periodički izjavljuju otprilike ovo: \"Dajte, što tu više drvite, znate i sami da Norveški jezik ne postoji, to je isto Danski i sl.\" Isto vrijedi i za Nizozemski i Njemački, PA ČAK I ZA Njemački i Nizozemski, ALI SAMO za pogranične govore (svejedno, to je \"samo\" 7-8 milijuna ljudi). I Makedonski i Bugarski jezik po toj logici bi se mogli na silu \"utrpati\" u jedan jezik. I još puno takvih primjera je u SAMO U Evropi. A gdje je još svijet. I stalno se priča kako je mnoštvo jezika kulturno blago čovječanstva. Poanta je sljedeća: Svi gore navedeni primjeri i kao i brojni drugi, pripadaju u kategoriju što se u lingvistici kao znanosti službeno zove \"UZAJAMNO RAZUMLJIVI JEZICI\" i, iako ima nekih prijepora, GENERALNO SE SMATRAJU POSEBNIM, ODVOJENIM JEZICIMA, A NE DIJALEKTIMA JDNOG TE ISTOG JEZIKA. IPAK, u ovoj priči sve OVO je MANJE VAŽNO. KLJUČNO jeste TKO je uputio ovaj ZAHTJEV. To su učinili tzv. \"ZELENI\". U HR OGROMNA VEĆINA misli da su to stranke koje se zalažu za čisti okoliš i tomu slično. A ONI SU SAMO EKSTREMNA LJEVICA, umotana u celofan brige za okoliš i sl. Radi se o ekstremističkoj bagri iz ONE IDENTIČNE MATRICE koja je krajem 19. i početkom 20 stoljeća pokušala (NEUSPJEŠNO) preoteti naklonost stotina milijuna evropskih i svjetskih radnika, seljaka i proletera od umjerene socijaldemokratske ljevice, UZURPIRAJUĆI NJIHOVU RETORIKU o borbi za prava siromašnih, gladnih i protiv eksploatacije masa. Samo što su se onda drugačije zvali (KOMUNISTI) i imali zastavu druge boje (CRVENU). Tamo gdje su uspjeli doći na vlast, za sobom su ostavili pustoš i sveukupno 110 milijuna mrtvih, u manijakalnom nastojanju ostvarenja svoje plemenito-zvučeće utopije. Budući da na zapadu nikad nisu uspjeli doći na vlast(snage antifašističke koalicije su tijekom svog napredovanja protiv Vermachta u Zapadnoj evropi 1944-45 morale su na više mjesta čak i i vojno intervenirati da bi spriječili njihove pokušaje oružanog prevrata - širom Francuske i povremeno u Italiji, te u Grčkoj), krajem sedamdesetih stvorile su novi koncept - koji se sastojao od promjene imidža (boja zastave nije crvena već zelena, novi srcedrapateljno - plemenito zvučeći slogan: ekologija umjesto prava potlačenih masa). TOTALNA, SVEOBUHVATNA I BESPOVRATNA PROPAST KOMUNIZMA, samo je OJAČALA ovu PROMJENU MAKE-UP-a. I na kraju povratak na sami početak:Marx i Engels OČEVI KOMUNIZMA su za slom revolucije 1848 u Austro- Ugarskoj kao GLAVNE KRIVCE označili njene MALE NARODE: Hrvate, Srbe, Slovake, Rumunje i druge; NIKADA im to nisu to OPROSTILI, dapače nazvali su ih \"Etničkim smećem\", koji će \"MORATI biti ISTRIJEBLJENI prije ili kasnije\"! Za njih nije bio bitan razlog zašto su se svi ovi narodi borili protiv Revolucije (pravo na vlastiti nacionalni identitet i slobodu, među prvima i SLOBODU emancipacije i korištenja VLASTITOG JEZIKA), ZAUVIJEK SU IH žigosali u svojoj literaturi kao NEPRIJATELJE KOMUNIZMA I \"REAKCIJU\". A budući da konformistički i razmaženi balavci i balavice, koji su ROĐENI I ODRASLI U SRAMOTI IZOBILJA zapadnog kapitalizma, (i stoga neminovno ostali infantilni adolescenti do 55-te) vole čitati takve monstruozne budalaštine i furati se na to, onda kada se slučajno u EU \"parlamentu\"(ma, neš´ ti parlamenta kao što je TAJ) uhljebe kao \"ZELENI\", neminovno je za očekivati DA VRTE I UVIJEK ĆE IZNOVA VRTJETI 150 godina stare (a obožavaju floskule „modernost“ i „napredak“), jedne te iste priče, samo zamotane u neki drugi (ovaj puta zeleni) celofan. A budući da je Jugoslavija bila njihova NAJDRAŽA ideološka IGRAČKA, zbog NEBULOZE zvane SAMOUPRAVNI SOCIJALIZAM, naravno da njeno crknuće nisu preboljeli. A svako se razmaženo derište želi osvetiti onome ko mu je razbio zvečku. Pa makar ta osveta bila bijedno sitničarsko laprdanje dvije dokone jadnice, koje su one krstile zvučnim imenom “amandman“.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije