Kriteriji za kategorizaciju bolnica završavaju se i bit će objavljeni najkasnije do 15. srpnja, nakon čega će se konkretni potezi dogoditi i u županijskim bolnicama, rekao nam je jučer ministar zdravstva Darko Milinović. To znači da će se nakon petnaest godina priča o nužnosti kategorizacije zdravstvenih ustanova uskoro krenuti u kontrolu koje se medicinske djelatnosti, opravdano li ne, razvijaju po županijskim bolnicama, raspolažu li i opremom kojom se koriste povremeno. Kategorizacijom treba utvrditi razinu zdravstvene ustanove u pogledu stručnosti i kvalitete zdravstvenih usluga.
Što je bolnica u višoj kategoriji, mora osiguravati i višu i opsežniju razinu usluge. Bolnice se, dakle, razvrstavaju po skupinama ovisno o strukturi opreme i kadrovima pa je moguće i zatvaranje nekih odjela ako se pokaže da im se djelatnost preklapa sa susjednom bolnicom.
Kraj stihijskoj kupnji
Sama po sebi, kategorizacija ne mora nužno donijeti uštede, ali zato definira što se i gdje razvija, čime se ipak staje na kraj stihijskom razvoju i stihijskoj kupnji opreme ili po nečijim željama, a u konačnici je to i više pozornosti u trošenju.
Ministar Milinović objavio je novu mrežu zagrebačkih bolnica, čime se uz jedinstvenu javnu nabavu i neke druge zahvate, kako sam kaže, najkonzervativijim izračunom, godišnje štedi 318 milijuna kuna. Ilustracije radi, samo uštedom na plaćama ravnatelja i upravama može se platiti više od 70 novih liječnika, ističe Milinović.
– To je to! – prva je reakcija predsjednice Sindikata zdravstva Spomenke Avberšek. Uz jedna važan dodatak.
– Je li reforma zagrebačkog zdravstva pilot-projekt? Zašto se ministar ograničio samo na Zagreb? Jer, ostalo nam je 50 ravnatelja, 50 upravnih vijeća, a godinama govorim kako su upravna vijeća nekompetentna, pa dakle i nepotrebna, jer se postavljaju politički i stranački – govori S. Avberšek.
Polovica odlazi na Zagreb
– Zašto sam krenuo od Zagreba? U Rijeci i u Splitu bolničke zgrade na više lokacija prijašnjih su godina već spojene u kliničke bolničke centre. A 37 akutnih bolnica u Hrvatskoj godišnje troši 7,8 milijardi kuna. Više od pola toga novca, četiri milijarde, troše one u Zagrebu. Je li važnije racionalizirati troškove u Zagrebu ili u županijama, gdje bismo možda uštedjeli milijun kuna, a da ostane sačuvana dostupnost zdravstva – objašnjava Milinović te ističe kako bolnice u Vukovaru i u Kninu treba očuvati i plaćati, jer su na neki način nacionalni simbol.
Ministar zdravstva Darko Milinović ima ovlasti u formiranju mreže zdravstvenih ustanova, potvrđuju u Uredu za zdravstvo Zagreba, ali da bi se nova mreža realizirala, Skupština grada mora donijeti određene odluke.
rješenje ukinuti bolnice jer što će nam političari poput, Hebrabga ionako idu vani na liječenje a raja plaća a za raju netreba liječnika niti bolnica ostaviti samo, odnosno uspostaviti ss-istraživačke pokusne centre i donijeti zakon poput zakona o mpo-u i i kazati hoćete trebate liječenje morate se podvrgnuti pokusima za istraživanje, zna li i može li netko izračunati koliko bi naš dragi ministar milimajmunović uštedio i zaradio, mislim da samo nebo možda zna ako i ono to može znati no njegova kčer bi mogla imati shou svki dan a šimunićeva svakodnevno također mogla bi organizirati kongrese, ušteda do neba!