Mesnica radi od 7.30 do 17.30 – stoji na tabli na ulazu u Super Konzum u Sarajevskoj ulici u Zagrebu, uz dodatnu obavijest kako je građanima dostupno i pakirano meso u rashladnim vitrinama. - Nema mesara – kratko nam objašnjava jedan od dvojice mesara koje smo ujutro zatekli za pultom. No takav model rada, tvrde stručnjaci, ne primjenjuje se samo u Konzumu. Diljem Hrvatske trgovci muku muče s deficitom mesara (i ne samo njih!), a kako je počela turistička sezona taj je problem sve primjetniji. Otvorene mesne pultove neki su trgovci u međuvremenu i ukinuli ili u dijelu poslovnica, ili se i kod njih radi skraćeno. Gdje potrošače mesom poslužuje osoba koja radi sa salamom, meso ne reže, ne melje..., samo važe komade koji su već istrančirani. A ni s kruhom nije bolje.
Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovine pri HUP-u kaže kako trgovci svugdje gdje mogu posljednjih nekoliko godina smanjuju broj radnika, ne zato što bi oni htjeli nego zato što ih nema. U trgovinama s oko 2000 kvadrata to znači da je broj radnika s 40 pao na 35, tamo gdje ih je pet na četiri, a kako je i dalje prisutan manjak – u totalu u cijeloj trgovini s oko 200.000 radnika i 10% – samo u maloprodajnoj trgovini špecerajem nedostaje oko 9000 radnika. Naravno da se to dijelom nadoknađuje i stranim radnicima, objašnjava Evačić. No fali kvalificiranih, mesara sigurno 15 do 20%. Ipak, mesnice se u prometnijim trgovinama, smatra on, još neće ukidati, no otvorenim odjelima za kruh gdje je kupce posluživala trgovkinja gotovo da je odzvonilo.
Dragan Munjiza, stručnjak za trgovinu, kaže kako je u Hrvatskoj izdano više od 200.000 dozvola za strane radnike i svake se godine taj broj značajno povećava – i za nekoliko desetaka tisuća. - Uskoro će broj stranih radnika u RH biti viši od 10% ukupne radne snage, a kako oni rade isključivo u privatnom sektoru, tu je postotak bliži 20%. Najveći broj stranih radnika radi u građevinarstvu, hospitality industriji (turizam) i trgovini na malo. Dakle, otprilike 7-8% svih radnika u trgovini na malo su stranci, a taj udio se povećava tijekom sezone. Pojedini trgovački lanci u Istri plaćaju vozače (strane radnike) i do 3000 eura neto tijekom sezone jer je alternativa da se roba uopće ne dostavi do prodajnih mjesta. Radnika fali i u skladištima, za transport – i općenito u maloprodajnim prostorima. Mesari su već duže vrijeme deficitarni jer je za dobrog mesara potrebna velika praksa i stručnost, a plaće su im često najviše u trgovini. Međutim, nema ih dovoljno pa se trgovine odlučuju za ukidanje klasičnih odjela mesnica i pekarnica i zamjenjuju ih samoposlužnim odjelima za delikatese i meso u pliticama te isto tako na odjelu pekarstva – objašnjava Munjiza.
Tako je, dodaje, praktičnije i racionalnije (jeftinije), no kupci dobivaju slabiju uslugu, pogotovu onaj dio kupaca koji voli komunikaciju s prodavačima. - Dio trgovaca ni nema odjele s mesom, a dio ih ukida na pojedinim prodajnim mjestima ili kao Konzum ograničava radno vrijeme mesnice na jednu smjenu. To je posebno izraženo u turističkim središtima gdje je i kupcima i trgovcima vrlo bitno da kupac "što brže" prođe kroz dućan – napominje Munjiza te dodaje kako je kod veletrgovaca situacija malo povoljnija jer oni rijetko rade vikendima, a i više plaćaju radnike. - U vrijeme sezone sigurno je manjak do 5000 radnika za rad u maloprodaji. Trgovci se dovijaju tako da iz zaleđa dovode djelatnike na top sezonska prodajna mjesta, dok su trgovine u zaleđu zatvorene ili češće rade samo u jednoj smjeni – tvrdi Munjiza.
Trgovci koji zbog nedostatka radnika imaju više troškove (budući da sadašnje moraju plaćati više da i oni ne odu), pružaju slabiju uslugu. Imaju manjak posložene robe, nekvalitetno izložene cijene i akcije, opterećeni radnici su nedovoljno uslužni i ljubazni prema kupcima, rade skraćeno, velike su defekture robe, neuredna prodajna mjesta..., nabraja Muniza. – Ipak ima trgovaca koji nemaju takav problem budući da zapošljavaju isključivo domaće radnike koje kvalitetno (iznadprosječno u odnosu na branšu) plaćaju. Takvi i postižu najbolje rezultate, međutim i oni pokušavaju racionalizirati svaki segment svoj poslovanja i usluge – zaključio je Munjiza.
Na naš upit Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) koliko prema njihovim procjenama trenutačno na tržištu nedostaje mesara, koliko u maloprodajnoj trgovini, a koliko u mesnim industrijama, koje mesne industrije i stipendiraju učenike po tom pitanju te nađu li zahvaljujući tome dovoljno stručnog kadra, odgovor je bio "kako se u strukovna zanimanja po jedinstvenom modelu obrazovanja upisuje se sve više djece".
- Unazad pet godina je u strukovne programe po jedinstvenom modelu obrazovanja, koje zastupa HOK, upisano je 4556 učenika – kažu iz HOK-a. No unatoč pozitivnim trendovima upisa, u ovom trenutku su, priznaju, "gotovo sva obrtnička zanimanja deficitarna". – A kada govorimo o nedostatku radne snage govorimo o gorućem problemu hrvatskog gospodarstva pa tako i obrtništva – upozoravaju. Prema njihovim podacima, kad je riječ o mesarima, od školske godine 2020./2021. do 2024./2025. u Hrvatskoj se za to zanimanje upisalo 302 djece, u prosjeku po godini od 52 do 77 učenika.
- Ključno je nastaviti raditi na obrazovnom sustavu kako bi odgovarao potrebama tržišta rada, osigurati praktičnu nastavu u licenciranim obrtničkim radionicama, osigurati sigurna mjesta za rast, razvoj i učenje, a onda i mjesta za rad i uspjeh zahvaljujući vještini i marljivosti – poručili su iz HOK-a.
S obzirom na to da su nas iz Grupe Pivac, odnosno iz MI Vajde i PPK karlovačke mesne industrije, posljednjih godina izvještavali o stipendiranju učenika, budućih mesara, "čime aktivno rade na stvaranju vlastitog stručnog kadra koji je deficitaran na domaćem tržištu rada, ali i u većini europskih zemalja", pitali smo i tamo jučer kakva je situacija s mesarima. No uz zahvalu za iskazani interes, odgovoreno nam je kako "zbog ranije preuzetih poslovnih obveza i ograničenog vremenskog okvira, nažalost ne mogu detaljnije se posvetiti našem upitu". Na jučerašnji upit Konzumu, koliko trenutačno u njihovim trgovinama nedostaje mesara, koliko u maloprodajnoj trgovini, a koliko u Fortenovinu PIK Vrbovcu, te kakve nedostatak radne snage posljedično donosi probleme trgovcima, a i prehrambenim industrijama, do objave ovoga teksta još nismo dobili odgovor.
FOTO Tjedni najam ove jahte kreće se od 1.200.000 eura: 'Whisper' je oličenje luksuza, a stigao je u Rovinj
Nije to loše. Manje mesa, više verdure (zeleniša).... Zdravo je.