28.11.2022. u 14:30

U Hrvatskoj kao da se studenti, poučeni onim što se događa u politici i društvu, boje izreke – siromašan je jer je pošten!

Pomalo u sjeni utakmice između Hrvatske i Kanade ostala je vijest o tome da je Hrvatska u nečem iznad svjetskog prosjeka. Istraživanje o studentskom nepoštenju koje je predstavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje pokazalo je da prosjek u varanju na ispitima na našim fakultetima iznosi gotovo 81 posto, dvanaest posto više od svjetskoga. U plagiranju je to još više, više od 87 posto. Kanada, proteklih dana često spominjana država, negdje je pri dnu ljestvice, sa svega 6,4 posto onih koji varaju. Šveđane bolje da i ne spominjemo, tamo valjda ni najstariji ne pamte kad je netko uhvaćen u varanju.

Occasio facit furem ili prilika čini lopova izreka je koju su neki očito dobro upamtili na kolegiju iz latinskog ili su pak samo možda u praksi primijenili ono što vide oko sebe, a to je da se varanje – isplati. Rezultati koje je ovih dana objavila Agencija samo su potvrdili trend koji traje godinama. Istraživanje provedeno 2012. godine na pet sveučilišta u pet država pokazalo je da se tijekom studija najviše vara u Zagrebu, oko 75 posto. Hrvatska je, dakle, od tada porasla za šest posto. Valja se zamisliti i nad istraživanjem koje je pokazalo da tek svaki deseti anketirani varanje na ispitima smatra nemoralnim.

Varanje, ali u srednjim školama, istraživale su pak 2008. godine Slavica Šimić Šašić i Mira Klarin sa Sveučilišta u Zadru, koje su navele da učenici varanje smatraju svojstvenim ljudskoj prirodi te da ga treba očekivati. Sa stavom da to svi rade i da je to društveno prihvatljivo, zaključuju da učenici varanje doživljavaju kao konvencionalni, a ne kao moralni problem. Izostanak ozbiljnih posljedica za onoga tko vara i percepcija društva kao nepoštenog i korumpiranog pridonose izrazitoj prihvatljivosti varanja u školama, napominju i upozoravaju na eroziju etičnosti u društvu.

Tako je bilo prije 14 godina, a vidimo da se do danas nije puno toga promijenilo. Autor ovog posljednjeg istraživanja dr. sc. Rudolf Kiralj upozorava da akademsko nepoštenje dovodi do profesionalnog nepoštenja, korupcije, kriminala i zaostajanja u gospodarskom razvoju pa, kako je neko društvo slabije razvijeno, ima i veći stupanj nepoštenja. Zato je Švedska na svega oko jedan posto onih koji varaju. U Hrvatskoj kao da se studenti, poučeni onim što se događa oko njih u politici i društvu, boje jedne druge latinske izreke, da parafraziramo – siromašan je jer je pošten!

Komentara 6

TO
tolitol
17:05 28.11.2022.

Problem je daleko širi nego što se to na prvi pogled čini. Provjera znanja na većini kolegija, pogotovo na tzv. društvenim fakultetima, izrazito je neinteligentno koncipirana te se od studenata očekuje bubanje gradiva kao tobožnji dokaz da student zaslužuje prolaznu ocjenu. Umjesto da se razvija i potiče kritičko razmišljanje, da student iz različitih izvora pokuša formirati vlastitu ideju o određenom konceptu, od naših studenata se traži da napamet i bez ikakva razumijevanja po mogućnosti točno citiraju profesorovu literaturu. I onda se čudimo zbog čega naši studenti varaju na ispitima.

DR
Draconic5
15:55 28.11.2022.

Razlog je jednostavan: dopušteno je.

ST
stomiovotreba
16:46 28.11.2022.

Zato sto je kod nas nepostenje normalizirano (zasto bi inace glasali za HDZ?).

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?