Ljudski mozak, ta masa isprepletenih živčanih stanica, određuje naše osjete, osjećaje, pamćenje, inteligenciju, kreativnost, misli i postupke. Ovaj dio naše anatomije zaista čini ono što mi u biti jesmo. Mozak je složeniji i svestraniji od bilo kojeg računala.
* Mozak čovjeka teži oko 1300-1400 grama. Za usporedbu, mozak čimpanze teži 420, a slona 4000 grama.
* Procjenjuje se da u ljudskom mozgu postoji 100 bilijuna (100.000.000.000) živčanih stanica, koje mogu slati poruke tisućama drugih stanica brzinom od 320 kilometara na sat. Kada bismo sve živčane stanice mozga poredali jednu do druge, stvorili bismo zamišljenu liniju dugačku 1000 km (ali bi linija bila vrlo uska, širine kao tisući dio jednog milimetra).
* Istraživači mozga su u proteklom desetljeću spoznali više o tome kako mozak radi nego u posljednjih stotinu godina. Posljednje desetljeće prošlog stoljeća bilo je proglašeno "Dekadom mozga". Razumijevanje načina na koji ljudski mozak funkcionira jedan je od najvećih izazova 21. stoljeća.
* Tehnike oslikavanja mozga, kao što je pozitronska emisijska tomografija (PET) ili magnetska rezonancija (MR), omogućile su znanstvenicima da istražuju ljudski mozak i bolje shvate kako radi zdrav mozak. Ova istraživanja pružaju bolje razumijevanje liječenja bolesti i poremećaja mozga.
* Unatoč mitu da stariji ljudi ne mogu učiti nove stvari, istraživanja mozga kod zdravih starijih ljudi pokazala su da ne postoje dokazi koji bi podržavali ovu predrasudu. Također, starenje ne znači da će osoba izgubiti svoje pamćenje. Naprotiv, istraživanja pokazuju da što je netko tijekom života održavao aktivnijim svoj mozak, to će on kasnije zadržati i veću mentalnu okretnost. Starijim ljudima je potrebno više vremena da nešto nauče, ali se čini da oni i zapamte ono što su naučili jednako dobro kao i mladi ljudi.
* Tijekom vrlo ranog djetinjstva u mozgu djeteta se stvaraju milijuni veza. Ove se veze pojačavaju ako je dijete uključeno u aktivnosti sa svojom okolinom, uključujući i razgovor s djetetom, čitanje djetetu i igranje s njime.
* Duboko u skrovištima ljudskog mozga leže odgovori na mnoge medicinske misterije današnjice. Mnogi ljudi nisu svjesni koje su sve bolesti i oštećenja vezana uz mozak. Moždani udar, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, depresije, stres, pormećaji hranjenja, smetnje učenja, epilepsija, shizofrenija, autizam i multipla skleroza primjeri su bolesti i poremaćaja koji pogađaju mnoge ljude svih dobnih skupina u Hrvatskoj, Europi i svijetu.
* Unatoč golemom napretku u istraživanju mozga, poremećaji mozga i središnjeg živčanog sustava i dalje su jedni od glavnih uzroka onesposobljenosti ljudi u Hrvatskoj. Glavni uzrok smrti u Hrvatskoj je moždani udar (24 posto), a najveći broj korištenih bolničkih dana u hrvatskom zdravstvu otpada na skupinu duševnih bolesti i poremećaja (22,9 posto u 2000. g.). Samo od shizofrenije boluje 1 posto stanovništva. Veliki postotak smrtnosti novorođene djece prate i perinatalna oštećenja mozga kao glavni uzrok neuroloških smetnji kod djece (npr. cerebralna paraliza, gluhoća, smetnje u govoru, kognitivnim sposobnostima i ponašanju i mentalna retardacija).
* Ekonomski trošak ovih bolesti je velik, ali je i štetnost po fizičko i emocionalno zdravlje oboljelih, njihovih obitelji i skrbnika nemjerljiva. Ove teškoće u javnosti nisu do sda bile dovoljno prepoznate i shvaćene.
Otvori KEKS Pay
