Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
'BANKOVNI SUSTAV STABILAN'

Vujčić: Rizik od rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj trenutno manji no u drugim zemljama

Rijeka: Okrugli stol "Monetarne politike i mala otvorena gospodarstva u vrtlogu visoke inflacije"
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
1/3
24.04.2023.
u 14:44

Inflacija ubrzano usporava, ponajprije uslijed snažnog pada cijena energenata i drugih sirovina, no i dalje ostaje povišena, a njeno smanjivanje na željene razine će još potrajati, ocijenio je guverner HNB-a

Hrvatska je jedina zemlja koja je uvela euro u situaciji snažnog zaoštravanja monetarne politike, no ona nije utjecala na likvidnost domaćeg bankarskog sustava, izjavio je u ponedjeljak guverner HNB-a Boris Vujčić, istaknuvši da je u ovom trenutku rizik od rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj manji no u drugim zemljama. Vujčić je to rekao na godišnjoj konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija, kojoj je fokus bio na poslovanju s novom valutom i monetarnim okvirom, a koju je organizirao Odjel za financijske institucije i makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Bankama je likvidnost i porasla, s obzirom da im je uoči ulaska u eurozonu smanjena stopa obvezne pričuve te ukinuta obveza vezana za minimalno potrebna devizna potraživanja. "Upravo zbog ulaska u eurozonu, u Hrvatskoj se dogodio vrlo visok rast strukturnog viška likvidnosti", izjavio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB).

No, u Hrvatskoj su kamatne stope na kredite stanovništvu i poduzećima ipak porasle, iako sporije no u drugim zemljama, a rast kamatnih stopa povećava i profitabilnost kreditnih institucija, istaknuo je Vujčić. "Neto kamatni prihodi rastu, zbog toga što brže rastu kamatne stope na kredite nego na depozite, pa se kamatna marža povećava", rekao je Vujčić.

"Rasprostranjena praksa fiksiranja kamatnih stopa"

Također, neto kamatne prihode banaka znatno povećavaju i sredstva deponirana na prekonoćni depozit kod središnje banke, dodao je guverner. Kazao je i da su rast kamatnih stopa znatno više osjetila poduzeća nego kućanstva, koje štiti zakonsko ograničenje kamatne stope. 

No, intenzitet rasta kamatnih stopa na postojeće kredite ublažava i rasprostranjena praksa fiksiranja kamatnih stopa, napomenuo je Vujčić, dodavši i da je Hrvatska, kada su u pitanju novoodobreni krediti, u skupini zemalja s najmanjim udjelom kredita s promjenjivom kamatnom stopom u roku od godine dana. 

Tako ukupno gledajući, odnosno u usporedbi s drugim bankovnim sustavima u Europi, rizik od rasta kamatnih stopa u ovom trenutku u Hrvatskoj je manji. "To je ono što ja nazivam najboljom zaštitom potrošača", poručio je Vujčić.

"Hrvatski bankovni sustav vrlo stabilan"

Osvrnuo se i na nedavnu stresnu epizodu u bankarskom sektoru, odnosno u bankama u SAD-u i Švicarskoj, rekavši da ona nije znatnije utjecala na financijska tržišta. "Tu nije bilo elemenata sustavnog problema, već se radilo o dvije banke koje su bile loše upravljane", ustvrdio je Vujčić.

S druge strane, hrvatski bankovni sustav je vrlo stabilan i nije u riziku da se dogode slični scenariji, između ostalog i zbog već spomenutog rasta profitabilnosti, visoke likvidnosti, kao i vrlo visoke kapitaliziranosti, istaknuo je Vujčić. Izjavio je i da su se gospodarski izgledi na početku ove godine stabilizirali, pri čemu se očekivanja gospodarskog rasta iz mjeseca u mjesec popravljaju.

Inflacija ubrzano usporava, ponajprije uslijed snažnog pada cijena energenata i drugih sirovina, no i dalje ostaje povišena, a njeno smanjivanje na željene razine će još potrajati, ocijenio je.

Prednosti članstva u eurozoni za bankarski sektor

Vujčić se osvrnuo i na utjecaj uvođenja eura na bankarski sektor, ustvrdivši da će dugoročne koristi od nove valute nadmašiti znatne kratkoročne troškove prilagodbe. Kada je riječ o koristima, praktički je došlo do ukidanja valutnog rizika, dok trajniji negativni utjecaj predstavlja gubitak prihoda od mjenjačkih poslova, smanjenje određenih naknada, a dijelom i kamatnih marži, naveo je Vujčić.

Predsjednik Upravnog Vijeća Hanfe Ante Žigman je također apostrofirao uklanjanje valutnog rizika kao veliku korist od uvođenja eura za hrvatske gospodarstvenike, a koje im uvelike olakšava izlazak na međunarodna tržišta. Velika prednost ulaska u eurozonu za domaće gospodarstvenike se ogleda i u manjim kamatnim stopama u odnosu na zemlje koje nisu uvele euro, naveo je Žigman.

Po pitanju financiranja, Žigman je ocijenio da su hrvatske tvrtke u značajnoj mjeri okrenute bankama, a u manjoj mjeri koriste europske fondove i tržište kapitala, iako bi im po izračunima Hanfe prikupljanje kapitala putem tržišta često bila povoljnija opcija.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja je istaknuo benefite ulaska u eurozonu po hrvatske građane i kompanije, a koji su se ogledali i u "mirnoći" koja je u drugoj polovici prošle godine vladala na financijskim tržištima, u smislu i stabilnosti tečaja, što nije bio slučaj u brojnim drugim zemljama, primjerice Češkoj.

Ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija Ana Zorić istaknula je da je ulaskom u eurozonu Hrvatska ispunila jedan od strateških ciljeva. Uvođenjem zajedničke europske valute, Hrvatska je ekonomski zaštićenija od budućih kriza, istaknula je Zorić, pobrojavši i druge benefite koji će pozitivno utjecati na konkurentnost gospodarstva i rast investicija, poput ušteda na regulatornim i transakcijskim troškovima, već spomenutog ukidanja tečajnog rizika, kao i povoljnije uvjete financiranja.

Između ostalog, podsjetila je na započete aktivnosti oko ulaska Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), što predstavlja još jedno strateški važno članstvo.

Komentara 3

MA
mari4ca
15:22 24.04.2023.

Država ne radi u interesu građana, država je obična mafijaška organizacija koja je opljačkala devizne rezerve HNB-a od 25 mlrd € i predala u ECB,,,vidi blog Ante Samodola "...Na kraju 2022., prije ulaska u eurozonu, Hrvatska je imala više odod 26 milijardi eura deviznih rezervi, pričuva ili tzv. međunarodnih pričuva....Brutalna svota novca.""" "...Guverner HNB-a je 3.2.2023. rekao da se iznos uplate HNB-a u devizne pričuve Eurosustava određuje prema kapitalnom ključu te da se 85% naših uplata moralo izvršiti u dolarima (devizama) i 15% u zlatu. Prema kapitalnom ključu HNB je trebala uplatiti u Eurosustav 639,9 milijuna eura, od čega 85% u dolarima ili 580,1 milijuna dolara i 15% u zlatu ili 96 milijuna eura. Dobro, a što je s ostatkom deviznih rezervi? E, one su od ulaska u eurozonu postale nemonetarna imovina jer nisu nastale kao rezultat provođenja zajedničke monetarne politike Eurosustava (kao da ih HNB nije kreirala baš provođenjem svoje monetarne politike i nauštrb svih kojima je taj tečaj uništio posao i život)! Pa, pobogu, kako su to sad naše silne milijarde eura postale nemonetarna imovina? Pa zar to nije naša likvidna nacionalna monetarna (novčana) hrvatska imovina? Nije! Te bivše devizne rezerve jesu u imovini u bilanci HNB-a, ali nisu naša monetarna imovina. Da, da, ovo sad postaje nepodnošljivo! Gdje su novci? ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije