Srpska oporba nakon izborne pobjede Pétera Magyara u Mađarskoj vidi novu priliku za promjene te od Europske unije i Berlina traži snažniji pritisak na vlast Aleksandra Vučića. Oporbeni predstavnik Aleksandar Kavčić poručio je da srpska oporba nema ni približnu podršku kakvu u Mađarskoj uživa stranka Tisza, a posebno je istaknuo važnost njemačkog saveza CDU/CSU, čije stajalište smatra ključnim za europski odnos prema Beogradu. Njemačka je, podsjeća, najvažniji trgovinski partner Srbije, dok brojni njemački investitori posluju u toj zemlji. „Nažalost, ne vidim toliku potporu EU-a srpskoj oporbi ili studentskom pokretu koliku ima Tisza u Mađarskoj“, izjavio je oporbeni predstavnik Kavčić za Table.Briefings.
Kavčić smatra da Njemačka ima posebnu odgovornost, osobito savez CDU/CSU: „Stajalište CDU/CSU-a presudno je za pristup Europe Vučićevu režimu“, rekao je. Njemačka je najvažniji trgovinski partner Srbije, a ondje posluju mnoge njemačke tvrtke. Demokršćanski političari održavaju bliske kontakte sa srpskim predsjednikom, čija je stranka SNS pridružena članica Europske pučke stranke (EPP). Prošlog tjedna u Berlinu Kavčić je pozvao predstavnike saveza CDU/CSU da jasnije progovore. „Njemački političari strahuju od nestabilnosti i pogoršanja poslovnog okruženja ako Vučić bude smijenjen“, kaže Kavčić. „No, upravo raširena korupcija režima i suzbijanje oporbe stvaraju nestabilnost.“ Upozorava da bi, ako EU ne obrati pozornost, vlada mogla još nasilnije udariti na prosvjednike uoči izbora. Nova snaga desnog centra može se pojaviti samo ako se Vučićev SNS uruši, tvrdi Kavčić.
Po struci profesor elektrotehnike, Kavčić predaje u SAD-u i djeluje kao filantrop u domovini. Uz Kavčića, i drugi predstavnici tradicionalno fragmentirane i podijeljene oporbe lobirali su prošlog tjedna u Berlinu za oštriji stav prema Vučićevu režimu. Kavčić se, inače, 2020. neuspješno kandidirao na listi stranke "Dosta je bilo", a od tada nema službenu funkciju. Unatoč tome, nekoliko je puta uhićen pri ulasku u Srbiju i kasnije pušten bez ikakvog objašnjenja. Bez obzira na to, vodeći političari CDU-a uglavnom se suzdržavaju od javne kritike.Table.Briefings smatra da unutar CDU-a vlada stav da ne žele ugroziti vlastitu sposobnost utjecaja na predsjednika. Tome se pridodaju i sumnje u sposobnost oporbe – koja je dijelom ultranacionalistička – da se dogovori oko platforme i kandidata, što bi se moralo dogoditi kako bi slijedili primjer stranke Tisza Pétera Magyara. Kada je ministar vanjskih poslova Johann Wadephul posjetio Vučića u Beogradu prošlog studenog, uputio je tek neodređen poziv na jamčenje slobode okupljanja i slobode tiska. Bio je eksplicitniji u zahtjevu da se Srbija, kao kandidatkinja za pristupanje EU, uskladi s Europom u odnosima s Rusijom.
Sam Vučić naporno radi na njegovanju dobrih odnosa. Čak i obične zastupnike Bundestaga osobno prima u predsjedničkoj palači. Oni koji su razgovarali sa srpskim predsjednikom, bivšim ministrom informiranja u vrijeme diktatora Slobodana Miloševića, izvještavaju da je iznimno vješt u uspavljivanju sugovornika lažnim osjećajem sigurnosti i retoričkom otklanjanju kritika. Neki političari CDU-a ipak jasno iznose svoj stav. „Mislim da je važno otvoreno razgovarati s Vučićem“, rekao je David Preisendanz, glasnogovornik kluba zastupnika CDU/CSU za politiku proširenja EU. „On je na pogrešnom putu; oko toga unutar CDU/CSU-a nema spora. Vučić možda objavljuje laskave gostujuće kolumne o svojim ambicijama za pristupanje u FAZ-u, ali njegova politika šalje potpuno drugačiju poruku, što pokazuje i najnovija srpska reforma pravosuđa."
Od rujna Europska pučka stranka preispituje treba li prekinuti pridruženo članstvo Vučićeve stranke SNS. Provjera je još u tijeku i planirano je da se provede otvoreno, kako u pogledu vremena, tako i sadržaja. EPP je podijeljen oko tog pitanja. Demokršćani i konzervativci u zemljama Beneluksa i Skandinavije zalažu se za izbacivanje. Talijani, Grci i Ciprani, s druge strane, žele zadržati SNS i nastaviti dijalog. Čelnici stranke kažu da vide napore s Vučićeve strane da ne prekine veze s EU-om. Zastupnik u Europskom parlamentu Thijs Reuten (S&D) kritizira za njemački medij oklijevanje da se poduzmu mjere protiv Srbije. Postoji široka potpora unutar Parlamenta pozivu državama članicama i Komisiji da okončaju politiku popuštanja prema Vučiću, rekao je Reuten, član Odbora za vanjske poslove (AFET). Nažalost, nastavio je, Komisija i države članice neprestano se vraćaju toj strategiji popuštanja, koja nikada nije uspjela niti će uspjeti.
Komisija je barem pooštrila ton prema Vučiću. „Sve smo više zabrinuti zbog događaja u Srbiji“, izjavila je povjerenica za proširenje Marta Kos u ponedjeljak u odboru AFET. Podijelila je zabrinutost koju su izrazili zastupnici iz redova Zelenih i liberala (Renew). Kos je spomenula zakone koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, obračun s prosvjednicima i uplitanje u rad neovisnih medija: „Trenutačno procjenjujemo ispunjava li Srbija i dalje uvjete za isplate iz financijskih instrumenata EU-a.“ Njemački medij dodaje da je zasad malo vjerojatno da će Komisija Beogradu isplatiti sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) i Plana rasta. „Očekujemo da vlasti u potpunosti usklade svoje pravosudne zakone s preporukama Venecijanske komisije i vrate neovisnost medija“, rekla je Kos.
Komisija također želi vidjeti kontinuirana poboljšanja u usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (ZVSP). Za srpsku oporbu, test mađarskog scenarija mogao bi doći ranije nego što se očekivalo. Vučić je sigurno nervozan nakon Orbánova poraza, rekao je zastupnik Reuten. "Bit će potrebni dodatni napori protiv dezinformacija kako bi se osigurali pošteni izbori. Vučić bi potencijalno mogao raspisati prijevremene izbore krajem lipnja ili u srpnju kako bi iznenadio oporbu i studentski pokret. Rejting srpskog predsjednika nedavno je zabilježio značajan pad", zaključuje Table.Briefings.
Pitanje ministrima obrane Albanije i Hrvatske: 'Bi li branili Kosovo da ga Srbija napadne?'
Najbolje bi mu bilo izbjeći u Glinu i zatražiti azil. Tamo je poznat kao govornik. Obvezno ponijeti kišobran.