Ružno izgleda, ali je to uobičajena pojava u Vrgoračkom polju u ovo doba godine. Kad bi poplavilo u svibnju i lipnju kao prije tri godine, onda bismo tek imali problem, objašnjava nam Milan Franić, predsjednik Udruge Vrgoračka jagoda, nakon što su otamo odaslane uznemirujuće snimke polja u donjem slivu rijeke Neretve – koji lokalci očito s razlogom zovu i jezero – pod vodom. Nakon obilnih padalina, vinova loza, rane voćke, plastenici okruženi su blatnom vodom. Do njih bi se na prvi pogled lakše moglo čamcima. No Franić kaže kako ne očekuju baš nikakvu štetu.
– Vinogradi to s lakoćom prežive, a voćnjaci i nisu na pozicijama gdje je velika voda – napominje. Iako se čini da je voda ušla i u plastenike, Franić nas uvjerava kako je i tamo sve pod kontrolom – i jagode su na suhom. Upravo su u fazi bujne cvatnje, a kako je ove godine nešto hladnije i nema previše sunca koje bi ubrzalo rast i dozrijevanje, očekuje se da će prve domaće, vrgoračke jagode na tržište kasniti 10 do 15 dana u odnosu na lanjsku godinu.
– Po svemu sudeći, brat ćemo ih tek nakon Uskrsa, zadnji tjedan u travnju – napominje naš sugovornik, ističući kako će to zapravo biti i dobro. Taman da se na našem tržištu izredaju albanske, španjolske, talijanske i ostale uvozne jagode kakve se obično u vrijeme prispijeća domaćih kod nas prodaju po dampinškim cijenama i Vrgorčanima ruše zaradu. No o tom po tom, kaže Franić. Samo da se loše vrijeme ne odrazi na cvatnju jagoda koja je sada intenzivna, što bi za posljedicu moglo imati manje prinose. Inače, prosječni godišnji urod crvenih, sočnih bobica u tom kraju je oko 500-600 tona premda je dojam, kad krenu u prodaju, da ih je i nekoliko puta više. Brojni prodavači na tržnicama kunu se tada da prodaju vrgoračke, inspekcije obično ni blizu.
Lani su se, primjerice, vrgoračke prodavale u prozirnoj plastičnoj posudici u koju stane 500-600 grama, ovisno o krupnoći ploda – i s ugraviranim logom "vrgoračka jagoda". No obilaskom tržnica brzo je bilo jasno da je "vrgoračkih" bilo i u plavim, i u bijelim, i u prozirnim košaricama, uglavnom bez zaštićenog znaka. Čak ni logo na kartonskoj kašeti sa strane nije jamstvo jer mogu biti od lani. Otkupljivači ih ne vraćaju i u njih stavljaju tko zna čiju robu, upozoravali su proizvođači. Kakve pak možemo očekivati cijene, pitamo Franića. – Nadam se da će biti iste kao i lani, 4 eura za mjericu, iako je i na tu proizvodnju utjecala inflacija i skuplja je barem 10-15 posto. Uvijek ima entuzijasta koji će ići na više, no mislim da to nije realno. Ljudi nemaju novca – zaključio je Franić.
FOTO Rijeka traži izgradnju nove Kantride. Ovako bi trebao izgledati velebni stadion uz tri nebodera
Otvori KEKS Pay
