Smrtnost od raka među mlađom populacijom bilježi pad, no postoji jedna zastrašujuća iznimka koja izaziva sve veću zabrinutost stručnjaka. Tijekom posljednjih 30 godina, rak debelog crijeva postao je vodeći uzrok smrti od karcinoma kod osoba mlađih od 50 godina, prestigavši rak dojke, pluća, mozga i leukemiju, pokazala je nedavna američka analiza. "Jasno je da se ovo više ne može nazivati bolešću starijih osoba", izjavio je dr. Ahmedin Jemal, viši autor studije. Ovaj alarmantan trend ukazuje na hitnu potrebu za podizanjem svijesti i promjenom pristupa prevenciji, što je za Hrvatsku od presudne važnosti s obzirom na poražavajuću statistiku.
Dok američke studije pokazuju kako je rak debelog crijeva postao vodeći ubojica mlađih, podaci za Hrvatsku i Europu otkrivaju još mračniju sliku. Hrvatska se, nažalost, nalazi u samom vrhu Europske unije po smrtnosti od ove bolesti, odmah iza Mađarske, sa stopom smrtnosti koja je gotovo 80 posto viša od europskog prosjeka. Dok u razvijenim zemljama ukupna smrtnost od raka pada zahvaljujući prevenciji i boljem liječenju, rak debelog crijeva bilježi stalan porast kod mlađih od 50 godina, penjući se s petog na prvo mjesto najčešćih uzroka smrti od raka u ovoj dobnoj skupini.
"Stalan porast smrtnosti od raka debelog crijeva kod mlađih od 50 godina još je alarmantniji u usporedbi s dramatičnim padom smrtnosti od raka pluća i dojke, čak i dok incidencija raka dojke raste", izjavila je Rebecca Siegel, glavna autorica američkog izvješća. Ovi nalazi dolaze u vrijeme kada ukupne stope raka debelog crijeva kod mladih rastu, dok istovremeno broj slučajeva kod starijih osoba, skupine koja je povijesno bila najpogođenija, godinama opada, uglavnom zbog uspješnih programa probira.
Dok se čeka odgovor na pitanje zašto stope raka debelog crijeva rastu, životi se mogu spasiti podizanjem svijesti o simptomima i većim odazivom na probir. U Hrvatskoj je situacija kritična – kod tri od četiri osobe mlađe od 50 godina bolest se dijagnosticira u uznapredovalom stadiju. Kolonoskopije se smatraju zlatnim standardom jer omogućuju liječnicima da otkriju bolest i uklone prekancerozne izrasline u jednom postupku. Iako se u SAD-u preporučena dob za početak probira spustila na 45 godina, u Hrvatskoj je najveći problem izrazito nizak odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji se kreće između samo 15 i 30 posto. To je jedan od ključnih razloga zašto imamo jednu od najviših stopa smrtnosti u Europi.
Faktori rizika još uvijek nepoznati
"Ne postoje faktori rizika za koje je definitivno zaključeno da uzrokuju rani početak raka debelog crijeva", izjavila je dr. Christine Molmenti, epidemiologinja za rak. Iako su istraživanja ukazala na potencijalne veze između bolesti i životnih navika poput konzumacije ultraprerađene hrane, pretilosti, pušenja, alkohola i slatkih pića, mnogi mladi pacijenti s rakom debelog crijeva ne uklapaju se u taj profil. "Oni kažu da su zdravi. Kažu da se dobro hrane i da su općenito u formi i aktivni. Bez stvarno čvrstog faktora rizika, najbolji alat koji imamo i najbolja strategija za prevenciju ranog raka debelog crijeva je obiteljska povijest bolesti", objasnila je Molmenti.
Obiteljska povijest je ključna
Znanstvenici procjenjuju da je 16 posto slučajeva ranog raka debelog crijeva posljedica genetskog ili nasljednog stanja koje povećava rizik kod osobe. "To je 16 posto 'kolača'", rekla je Molmenti. "Zatim, 14 posto je posljedica obiteljske povijesti raka debelog crijeva kod srodnika u prvom koljenu." Preostalih 70 posto smatra se sporadičnim, ali Molmenti je napomenula da su nedavna istraživanja otkrila stopu od 18 posto uznapredovalih polipa kod srodnika u prvom koljenu pacijenata s ranim početkom raka. To znači da bi saznanje o rezultatima kolonoskopije članova obitelji, ne zbog raka, već zbog polipa, moglo biti spasonosno.
Osobama s bliskom obiteljskom poviješću raka debelog crijeva ili drugim faktorima rizika, poput uznapredovalih polipa, često se savjetuje da započnu s probirom do 35. godine života ili deset godina ranije od dobi u kojoj je najmlađem pogođenom rođaku dijagnosticirana bolest. "Danas se u svijetu godišnje obavi na desetke milijuna kolonoskopija, a kod dva do deset posto njih pronađu se uznapredovali polipi. Pacijenti kojima su dijagnosticirani takvi polipi, posebno ako imaju 45 godina, trebali bi reći svojoj braći i sestrama da se pregledaju s 35 godina", poručila je Molmenti. U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 4.200 novih slučajeva raka debelog crijeva, a visoka smrtnost, jedna od najvećih u Europi, bolan je podsjetnik na važnost prevencije i ranog otkrivanja.
Rak debelog crijeva sve je češći kod mladih, a mnogi i dalje ne prepoznaju ove znakove
Otvori KEKS Pay
Ne mogu shvatiti kako su mladi naivni pa i priglupi..stajati u redu sa autom na mcdonaldsu je ravno tome. Čekati to smeće kao na semaforu je zaista smiješno i glupo.