Jezero Karačaj, smješteno u planinama Urala u Rusiji, odavno je poznato kao jedno od najzagađenijih mjesta na svijetu, a njegova povijest skriva apokaliptičnu tajnu koja nadmašuje sve katastrofe koje su pogodile ljudsku civilizaciju. Stajanje na njegovoj obali samo sat vremena 1990. godine bilo bi smrtonosno zbog izuzetno visokih razina radioaktivnosti, koje su bile više od 50 puta veće od onih koje su se oslobodile u černobilskoj katastrofi.
Za ovu jezivu situaciju odgovorno je sovjetsko nuklearno postrojenje Majak, koje je između 1946. i 1948. godine, u strogoj tajnosti, bilo izgrađeno kao dio Staljinova programa nuklearnog oružja. Kao praktično odlagalište za opasan nuklearni otpad, jezerce u planinama Urala postalo je središte radioaktivnog zagađenja koje je kasnije Svjetski institut za promatranje opisao kao "najzagađenije mjesto na Zemlji".
Katastrofa se dodatno pogoršala 1957. godine, kada je došlo do eksplozije u podzemnim skladištima u Kištimu, u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak u Rusiji. Ovaj događaj natjerao je vlasti da počnu premještati radioaktivni otpad na druge lokacije, uključujući rijeku Teča. Međutim, prava prijetnja nastala je 1968. godine, kada je jezero počelo presušivati, otkrivajući radioaktivni sediment na obali. Vjetrovi su podizali zaraženu prašinu koja se širila po okolnim područjima, zračeći više od pola milijuna ljudi. U obližnjim selima, poput Metlina, liječnici su bili prisiljeni liječiti ljude od onoga što su nazvali "posebnom bolešću", ali nisu smjeli spominjati radioaktivnost u svojim dijagnozama zbog političkih pritisaka.
Ono što je još jezivije jest da je sam jezerski sediment bio doslovno spomenik nuklearnom užasu. Dubok gotovo 3,5 metra, sastavljen gotovo isključivo od visoko radioaktivnog otpada, prijetio je cijelom području. Od 1978. do 1986. godine radnici su riskirali živote kako bi postavili gotovo 10.000 šupljih betonskih blokova u jezero, pokušavajući spriječiti premještanje radioaktivnog sedimenta. No, stvarni rad na sanaciji jezera trajao je sve do 2015. godine, kada je posljednji sloj stijena i tla prekrio ovu tekuću noćnu moru, pretvarajući je u "nepovršinsko stalno i suho skladište nuklearnog otpada", prema eufemističkom opisu dužnosnika.
FOTO Znate li čemu sve može poslužiti tipka za glasnoću na vašem mobitelu? Ima sedam funkcija, a jedna vam može spasiti život
