Hrvatska je u 2025. za kamate izdvajala oko 1,5 posto BDP-a, odnosno približno 1,2 milijarde eura na razini opće države, što se još uvijek može smatrati relativno zdravom zonom javnih financija. To je posljedica činjenice da se, uz natprosječan gospodarski rast, država neko vrijeme zaduživala po povoljnim uvjetima, pri čemu su se kamatne stope u posljednjih dvadesetak godina kretale u širokom rasponu od oko 1 do 7 posto, ovisno o tržišnim ciklusima i percepciji rizika. Međutim, od kraja 2023. vidljiv je jasan zaokret, odnosno povratak rasta cijene zaduživanja. Prosječni troškovi novih izdanja u veljači 2026. godine kretali su se oko 3,25 posto, dok se nakon novog rata na Bliskom istoku danas približavaju razini od oko 3,4 posto. Iako je to i dalje razmjerno povoljno u odnosu na povijesne razine, jasno je da je završeno razdoblje iznimno jeftinog novca.
Kamate rastu, štednja propada: Građani gube novac dok imućni ulažu u nekretnine
Države se danas zadužuju osjetno skuplje nego prije samo nekoliko godina. Taj se trend dodatno pojačao pod utjecajem rasta cijena energije i geopolitičkih napetosti
Komentara 10
A koliko ono placaju drzavne obveznice, manje od 5% haha...
Hrvatska nema svoju vlastitu banku sve su privatne strane i one određuju stopu inflacije pa i PDV a
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Ljubice, Ljubice, sve negativno a ništa da smo najbolji po inflaciji u EU, da su građani nezahvalni jer ne cijene kreditni rejting, najstabilnija vlada od vremena Staljina, al eto bar više srećom niko ne davi o milijardu Iz INE od Škugora .