"Devet godina bolujem od metastatskog karcinoma dojke i neizmjerno sam zahvalna što sam se rodila u ovom vremenu i prostoru, u kojem su dostupne napredne i inovativne metode dijagnostike i liječenja. Da sam se rodila samo deset godina ranije, moja prognoza i kvaliteta života bile bi puno lošije", rekla je dr. Sanja Kovačić, inače neurologinja iz zabočke bolnice, ali u ovom slučaju pacijentica KBC Zagreb i tamošnjeg Zavoda za personaliziranu medicinu, koji je jučer obilježio drugu godinu rada. Otvorenjem Zavoda dostupni su postali najmoderniji dijagnostički testovi za molekularno profiliranje tumora, što je omogućilo ciljane primjene terapija.
- Zavod je postao središnji dio za dijagnostiku ne samo tumora, nego i drugih bolesti, ne samo za Hrvatsku nego i šire. Lani je obavljeno skoro 2500 testova, ove godine vjerojatno ćemo ih napraviti više od 3000. Kapacitet je 5000 i to je zasad dovoljno. Kad govorimo o specifičnim dijagnostičkim testovima za tumore, prošle godine bili smo treći u svijetu, nakon Australije i Izraela. To pokazuje da se inicijalna investicija isplatila i da je Zavod postao važan dio zdravstvenog sustava kad je riječ o onkološkim pacijentima, i da je usporediv s drugim vodećim ustanovama u svijetu - kazao je prof. Fran Borovečki, ravnatelj KBC-a Zagreb.
U Zavodu radi 18 liječnika, molekularnih biologa i inženjera laboratorijske dijagnostike, a na analizu uzorka čeka se oko 14 dana. Od Ministarstva zdravstva godišnje dobiju 10 milijuna eura. - Ne ostajemo samo na testiranju nego smo u mogućnosti primijeniti najbolju terapiju koju pacijent može dobiti u svijetu. To je nešto što nam omogućuje da držimo korak s naprednom medicinom, da budemo inovativni, ne samo personalizirani nego i puno precizniji u liječenju tumora - istakla je prof. Natalija Plavetić Dedić, pročelnica Poliklinike na Klinici za onkologiju.
Odgovarajući na novinarska pitanja, prof. Plavetić Dedić rekla je da se ishodi prate i publiciraju u relevantnim medicinskim časopisima, a trebali bi i više. Brišu se granice između pojedinih tumora pa se ista terapija može primijeniti kod raka pluća i npr. kod raka dojke, a pacijenti koji više nisu imali nikakvu standardnu terapijsku opciju dobili su neke terapije zahvaljujući sveobuhvatnom genskom profiliranju. Stoga i analize ishoda moraju biti prilagođene toj promjeni i moraju se raditi na više razina.
- Malo zemalja ima ovakav nacionalni molekularni tumorski odbor kao što je naše nacionalno povjerenstvo, koje analizira svaki slučaj s više aspekata. Kad imamo tri pacijenta s vrlo rijetkom genskom promjenom, jako je važno da to objavite, da bude dostupno ne samo nama u neke dnevno-političke svrhe, već da to bude jedan izvor znanja koji će poslužiti pacijentu u bilo kojem kutku svijeta - kazala je.
Hrvatska onkološka baza podataka i Hrvatska onkološka mreža je i dalje u izgradnji, za pretpostaviti je da bi mogla biti gotova tokom ove godine, rekla je državna tajnica Marija Bubaš. Kad je riječ o karcinomu dojke, Hrvatska je nakon nordijskih zemalja druga država u Europi u kojoj je poželjno biti liječen od te bolesti, ustvrdila je i dodala kako je preživljenje od raka u Hrvatskoj u porastu. - Ono što je, barem kod dojke dobro, je da se većina karcinoma otkriva u najranijim fazama pa je samim time ishod liječenja bolji. To bi onda trebalo postići i u drugim sjelima. Zato je važno odazvati se na preventivne zdravstvene preglede, poručila je.
Otvori KEKS Pay
