Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 160
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
U ČAST TRADICIJI

Večernji list pokrenuo digitalnu arhivu: Uz jedan klik čitajte novine koje su obilježile 63 godine povijesti

01.06.2022.
u 15:47

Digitalna arhiva Večernjeg lista ovih je dana, kao najveći dar Večernjeg lista uoči skorašnjeg rođendana, predstavljena javnosti. Link na arhivu gotovo svih starih brojeva od 1959. do 2003. na naslovnici je portala Večernjeg lista. U hodu će se nadopunjavati svi brojevi koji nedostaju te brojevi od 2003. do kraja 2010. godine.

Pola milijuna stranica, gotovo 20.000 izdanja, fotografije, povijesne činjenice, tekstovi, karikature... sve to dio je velike digitalne arhive Večernjeg lista koja je neki dan ugledala svjetlo digitalnog svijeta.

Na stranici https://arhiva.vecernji.hr/ nalazi se najveća digitalna arhiva izdanja dnevnih novina u Hrvatskoj, ali i u regiji. Večernji list 1. srpnja obilježava 63 godine svog neprekinutog izlaženja, a to znači milijarde slova i podataka koji su digitalizacijom spašeni od zaborava i za koje neskromno možemo reći da su hrvatska nacionalna baština.

Dana 1. srpnja 1959. izašao je prvi broj Večernjeg lista. Na toj je pak, iz ove perspektive, uistinu povijesno vrijednoj naslovnici bila vijest o rekordnim padalinama u Zagrebu te tema o izmjenama krivičnog zakona. Bio je tu i niz priča o tadašnjim političarima, a redakcijski kolegij prvoga se radnog dana sastao i s Većeslavom Holjevcem kojeg je prvi glavni urednik Tomislav Golubović izvijestio kako će vrijedno i vjerno izvještavati o svim novostima iz Grada Zagreba.

Do danas se ta tradicija nije promijenila i Večernjak je postao i ostao ''zagrebački'', ali i vjerodostojni nacionalni list. Milijuni objavljenih stranica godinama su se čuvali u podrumima redakcije, ali i po knjižnicama diljem Hrvatske. Arhiva novina, znaju svi koji su ikada pokušali naći neku staru vijest, nikada nije bila adekvatno čuvana, uvijek je nešto nedostajalo te je za današnje okvire digitalnog svijeta bila gotovo nemoguća za pretraživanje. Sve to znali su i novinari te urednici Večernjeg lista.

– Svaki glavni urednik, pa tako i ja, pokušao je posložiti, prikupiti sve brojeve na jednom mjestu, digitalizirati te učiniti pretragu tekstova i važnih datuma jednostavnom i jasnom. S istom sam idejom došao i ja još prije deset godina. Ideja je bila sjajna, no realizacija teška. Najteže mi je bilo kada sam ušao u staru Vjesnikovu zgradu u Slavonskoj i vidio da je dio te građe nestao, a dio naočigled propada. Činilo se da to bogatstvo nećemo uspjeti ni prikupiti, a kamoli digitalizirati – kaže glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

U pomoć je pozvao Sinišu Hančića, vrsnog fotoreportera, arhivistu, čovjeka slonovskog pamćenja, a kako se čini i isto takve upornosti. Iznio mu je ideju da prikupi, sistematizira te skenira sve brojeve od tog prvog famoznog dana 1959. godine do kraja 2003. Kasniji brojevi zbog drukčijeg sustava rada digitalizirani su i spremljeni na više različitih servera te je taj dio lakše posložiti.

– Priznajem, uistinu me veselio početak projekta. Činilo mi se da će to ići koliko-toliko glatko. Međutim, ispalo je strašno komplicirano. Nedostajala je hrpa brojeva. Mislio sam da ću ih naći u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, no povijest je i tu bila neumoljiva. Poplave, požari... vjerojatno i ljudski nemar... i iako smo popunili dosta brojeva s arhivom NSK, i dalje je mnogo toga nedostajalo – prisjeća se Hančić.

Potraga ga je vodila u razne knjižnice, znanim i neznanim ljudima od kojih je posuđivao stare brojeve, ponekad i nepotpune, ali bolje išta nego ništa. Svaki se broj skenirao, obilježavao, stavljali su se pravi datumi, spremalo se, arhiviralo, peglalo.... Činilo se kao da posao nikada neće biti gotov.

– Kada smo skupili sve što smo našli, ostalo je pitanje kako to učiniti korisnim, kako pretraživati. Tehnologija, koliko god napredna bila, nije uvijek imala odgovor na to kako odskenirati 'prave riječi' na muljavim, starim stranicama – prisjeća se Hančić. Ispričao nam je i kako je veliki dio arhive spašen doslovno sa – smeća.

– Nepremostiv problem bio nam je nepostojanje izdanja od prvog broja do 28. listopada 1964. godine jer su stradala u velikoj poplavi koja je snašla Zagreb. Igrom slučaja, naš dragi prijatelj Dražen Ernečić, kustos Muzeja grada Koprivnice, na jednoj izložbi, gdje smo se susreli, oduševljeno mi je priopćio kako su u fundusu njegova muzeja pohranjena upravo izdanja koja nama nedostaju. Paradoksalna anegdota vezana je uz to vrijedno gradivo, koje nije imala ni glasovita nekadašnja Vjesnikova dokumentacija. Ernečić je, naime, gotovo netaknute uveze Večernjaka od prvog broja pokupio sa – smeća.

Naime, nakon promjene vlasti i poretka u RH 1990. g. službe Sabora SRH dokumentaciju važnog socijalističkog političara Jakova Blaževića, s njegovom novinskom arhivom, odlučile su jednostavno baciti u smeće. Dražen je od jedne mudre osobe primio dojavu – ne dođeš li s kombijem odmah do Sabora, ostavština Jakova Blaževića završit će u smeću. Eto, tako je Dražen spasio za nas neprocjenjivo blago. To su ujedno i najočuvanija izdanja Večernjaka jer Blažević ih je jedini listao. Bez obzira na sve nedaće, znao je da se od ovako velikog projekata ne smije odustati.

1/18

Znali su to i Klarić i direktor Večernjeg lista Renato Ivanuš.

– I sam sam karijeru započeo kao novinar Večernjeg lista. Znam koliko sam vremena proveo u legendarnoj Vjesnikovoj arhivi u neboderu u Slavonskoj tražeći neki stari podatak ili tekst. U rukama, odnosno na disku imali smo 50 godina novije hrvatske povijesti, znali smo da to moramo digitalizirati. Morali smo sačuvati to bogatstvo. Znao sam, ako uspijemo, da ćemo kreirati ''google'' prije Googlea, prisjeća se Ivanuš.

Nekako u to doba timu Večernjeg lista priključila se, na poziciji direktorice digitalnog poslovanja, Anamaria Todorić.

Zadatak da završi proces digitalizacije dopao je upravo nju. I ona je bivša novinarka pa zna što arhiva znači za novinare, reportere, medijske kuće, marketinške agencije....

– Kao mlada novinarka, prije Googlea, prosjedila sam mnoge sate u NSK ili u Vjesnikovoj arhivi pokušavajući pronaći neki detalj iz biografije onoga o kojem sam pisala. S obzirom na to da sam studirala novinarstvo, stare novine su mi bile i izvor podataka za studij. Ipak, sa strepnjom sam otvorila disk koji mi je Hančić predao. Užasavala sam se onoga što me tamo čeka i bila sam svjesna da uopće ne znam tko bi od tih skeniranih stranica napravio nešto smisleno. U glavi mi je sve bilo jasno. Uzor je bila arhiva New York Timesa, jednostavna, ali pregledna, no činilo se da u Hrvatskoj nitko to ne zna napraviti – pripovijeda Anamaria.

Prijašnja suradnja dovela ih je do Globaldizajna, čiji se tim odmah oduševio projektom. Imali su spreman sustav čitanja scanova i u relativno kratkom roku ono što se činilo kao nepremostiv problem razriješili su te su udahnuli život starim i zaboravljenim materijalima...

Digitalna arhiva Večernjeg lista ovih je dana, kao najveći dar Večernjeg lista uoči skorašnjeg rođendana, predstavljena javnosti. Link na arhivu gotovo svih starih brojeva od 1959. do 2003. na naslovnici je portala Večernjeg lista. U hodu će se nadopunjavati svi brojevi koji nedostaju te brojevi od 2003. do kraja 2010. godine. Za sada je pristup arhivi moguć uz pretplatu, a modela su dva. Pretplata od tjedan dana te ona godišnja. Prva opcija stoji 49 kuna, a ova druga 359 kuna. Arhiva se može pretraživati po datumu te ključnim riječima.

– Osim što smo željeli sačuvati novine, željeli smo sačuvati i niz povijesnih podataka pa vjerujemo da će ova arhiva biti od pomoći ne samo našoj profesiji, očuvanju novinarstva već i studentima, učenicima te njihovim profesorima. U svakom slučaju ponosni smo što smo tradiciju Večernjeg lista sačuvali od zaborava. Ovo je ujedno i posveta generacijama Večernjakovaca koji su 63 godine stvarali tradiciju i uvijek vrijedno i istinoljubivo gradili naše profesionalno ime – zaključuje Klarić.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije