Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 157
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
9 NOMINIRANIH

Večernjakova domovnica 2022: Ovo su kandidati u kategoriji 'Najuspješnija hrvatska udruga'

20.02.2022.
u 16:12

Večernjakov izbor za nagradu Večernjakova domovnica je vjetar u leđa da i dalje s istim entuzijazmom udruge grade mostove prijateljstva koji su svima potrebni

Hrvatske udruge u iseljeništvu imaju važnu ulogu u odnosima između države u kojoj djeluju i domovine Hrvatske. Štoviše, mnoge institucije, od gradskih, kulturnih, turističkih i inih,  grade imidž jedne države prema onome što vide u njihovim iseljeničkim udrugama, zajednicama, u doseljenicima...

Stoga se može kazati kako, osim što su poveznica iseljenih Hrvata s domovinom, hrvatske udruge u svijetu su često i poveznica između dvije države i razlog dobrih odnosa partnerskih gradova.

U svijetu je jako puno hrvatskih udruga koje su aktivne na svom području. Mnoge od njih traju nekoliko desetljeća a neke se tek osnivaju. I jednima i drugima Večernjakov izbor za nagradu Večernjakova domovnica je vjetar u leđa da i dalje s istim entuzijazmom grade mostove prijateljstva koji su svima potrebni, a najviše mladim generacijama Hrvata izvan domovine.

U ovogodišnjem 16. po redu Večernjakovu izboru u kategoriji „Najuspješnija hrvatska udruga“ našlo se 9 nominiranih hrvatskih udruga koje djeluju u iseljeništvu, a svaka od njih ima svoju priču. Koliko su dosad postigli svojim radom, teško da može stati u desetak redaka, no Večernji list ih kroz ovaj izbor podržava.

Kulturno umjetničko društvo “Golubica” čije je sjedište u Albstadtu , gradu u okrugu Zollernalbkreis, u njemačkoj Saveznoj zemlji Baden-Württemberg nastalo je usred pandemije koronavirusa uz pomoć udruge Vila Croatia iz Stuttgarta. Golubicu, koja je ime dobila po Vučedolskoj golubici, jednom od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara, vodi Tena Krutak, a KUD ima dvije sekcije: pjevački zbor i dječju folklornu skupinu u kojoj sudjeluje više od 40 ljudi.  Iako tek u početcima, Golubica se već prihvatila humanitarnog rada pa su članovi sudjelovali u prikupljanju donacija za žrtve potresa u Petrinji. Ovo mlado hrvatsko društvo nastalo je u teškim uvjetima, a vode ga mladi Hrvati rođeni u Njemačkoj koji žele sačuvati svoj hrvatski identitet, svoju kulturu i tradiciju prenijeti i na buduće generacije.

Folklorni ansambl gradišćanskih Hrvata “Kolo Slavuj” iz Beča, na čijem je čelu predsjednica Gabriela Novak-Karall prošle je godine slavio 50. godišnjicu od utemeljenja. Osnovan je 1. siječnja 1971. godine. FA “Kolo Slavuj” je višestruko nagrađivan, između ostalog i “Metronom”, Kulturnom nagradom Hrvatskog centra u Beču 2012. godine. Kolo Slavuj su dobro poznati i u Hrvatskoj gdje su nastupali više puta na Međunarodnim smotrama folklora u Zagrebu, Velikoj, “Vinkovačkim jesenima” itd. Iza njih su brojne uspješne turneje po europskim i prekomorskim zemljama. Ono što je posebnost ovog nadregionalnog Folklornog ansambla je da ima velike zasluge za očuvanje hrvatske tradicije i daljnje razvijanje folklora u međunarodnim okvirima. Također su poznati po promociji drevnih i ostalih hrvatskih narodnih nošnji, čime su pokazali da i tradicija može biti moderna i privlačna i današnjim generacijama.

Folklorna skupina Adria iz Duisburga je osnovana 2003. godine u suradnji Hrvatske katoličke misije i Saveza Hrvata u Duisburg i na inicijativu Snježane Gudilin i Tanje Maleš - Krznar, koja skupinu i danas uspješno vodi. Adria je počela s tek 12 članova, ali danas ih broji oko pedesetak. Okupljaju se u prostorijama Hrvatske katoličke misije Duisburg i uče tradicionalne hrvatske plesove, napjeve, sviraju na tradicionalnim glazbalima. Od početka do danas folklornoj skupini je cilj zainteresirati mlade i djecu za folklornu baštinu i narodne pjesme iz raznih krajeva Hrvatske i BiH.

Skupina je nastupala na internacionalnim folklornim festivalima u cijeloj Njemačkoj i Hrvatskoj, ali i Nizozemskoj i Austriji. Najviše nastupa zabilježili su na njemačkim internacionalnim priredbama u Duisburgu, promovirajući tako hrvatsku kulturnu baštinu. Za svoju 10. obljetnicu djelovanja snimili su CD s napjevima diljem cijele Hrvatske i BiH. Svake godine organiziraju i pjevni i plesni seminar naziva “Hrvatska škrinja folklora”. Tijekom pandemije, 2020. godine organizirali su prvi  virtualni koncert Hrvata iz iseljeništva pod nazivom „Škrinja našega blaga“ koji je okupio velik broj Hrvata iz cijelog svijeta. Sudjelovali su mnogobrojni hrvatski umjetnici, folkloraši i glazbenici iz 8 zemalja i s 5 kontinenta, a koncert je pratilo više od 9.000 ljudi.

Zajednica hrvatskih studenata u Švicarskoj djeluje u Zürichu, a osnovana je 2019. godine. Cilj im je okupljanje i povezivanje hrvatskih studenata koji žive u toj alpskoj zemlji. Prije pandemije su organizirali razna događanja preko kojih su se međusobno upoznavali i njegovali hrvatsku kulturu i tradiciju. Poznat su po događajima na kojima okupljaju mnoge mlade studente iz Švicarske. S istom svrhom organiziraju i događaje, odnosno druženja pod motom  „Malo nas je al’ nas ima – zajedničko druženje“, i „Christmas Edition“. Osim zabavnih događanja organiziraju i informativne akademske skupove. Zajednica se brine da njihovi članovi redovito dobivaju  obavijesti o događanjima, a putem svoje internetske stranice www.zhss.ch  u Zajednicu se može učlaniti svaki student koji to želi. Moto im je „podržavati jedni druge“ na njihovom akademskom putu.

Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) Mainz već 31 godinu djeluje u Mainzu i okuplja Hrvate s tog područja i šire. Prošle godine su obilježavali 30. godišnjicu svog djelovanja, u povodu čega su planirali gostovanje poznatog hrvatskog folklornog ansambla „Lado“ . Obilježavanje 30. obljetnice su zbog pandemije koronavirusa morali odgoditi pa će Lado u Mainzu gostovati 11. lipnja ove godine gdje će se na proslavi u  Kurfürstlichen Schlossu u Mainzu okupiti brojni uzvanici.  Kroz svoj rad HKZ Mainz je ostvario puno značajnih projekata među prvima s kojima se jako ponose su partnerstvo gradova Mainza i Zagreba kao i pomaganje u osnivanju nastave na hrvatskom jeziku. HKZ Mainz je kroz godine svog djelovanja zauzela značajno mjesto u strukturama Grada Mainza, te je priznata kao važni i nezaobilazni partner u svim temama koje se tiču Hrvata u Mainzu. HKZ Mainz je dobitnik i Povelje RH koju im je 2020. godine uručila tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Povelju su dobili za svoj uspješan dugogodišnji rad te povezivanje Hrvata u domovini i iseljeništvu, kao i za zasluge u stvaranju dugogodišnjeg prijateljstva gradova Mainza i Zagreba.

Hrvatska zajednica „Kroatien“ iz Neu-Isenburga već 28 godina djeluje u njemačkoj Saveznoj zemlji Hessen. U lipnju prošle godine su obilježili svoju 28. godišnjicu djelovanja. Značajan su dio društvenih aktivnosti u gradu Neu Isenburgu. Prije pandemije koronavirusa redovito su organizirali Dane hrvatske kulture u Neu Isenburgu koji su okupljali velik broj Hrvata, Nijemaca, ali i pripadnika drugih nacija koji žive u tom gradu i okolici. Česti su domaćini skupova Hrvatske nastave Hessen, kao i ostalih skupova Hrvata iz Hessena. Kroz svoj rad predstavljaju hrvatsku kulturu, tradiciju, okupljaju mlade ljude, ali i pomažu Hrvatskoj kad je pomoć potrebna. Uspješno provode donatorske akcije među kojima je bila i pomoć žrtvama potresa u Petrinji. Zanimljivo je da tu hrvatsku udrugu vodi Nijemac Heinrich Schmidt, veliki zaljubljenik u Hrvatsku kojemu je i supruga Hrvatica Tatjana Dobsa, rođena Bjelovarka koja je odrasla u Zagrebu.

Croatia Fermoy je organizacija koja okuplja Hrvate u malom irskom gradiću Fermoy na rijeci Blackwater u blizini Corka. Dosad su organizirali brojne predstave za djecu, radionice, zajednička gledanja utakmica hrvatske reprezentacije. Značajno je istaknuti njihovu malonogometnu momčad koja je dosta aktivna. Igraju lige, turnire, ostvaruju brojna prijateljstva s raznim nacijama. Najponosniji su na to što im je većina igrača hrvatske nacionalnosti. Ističu kako su kroz svoja okupljanja pronašli zajedništvo koje im nedostaje daleko od Hrvatske od koje su udaljeni čak 2.500 kilometara. Croatia Fermoy "raste" iz dana u dan i ljudi u njihovoj okolici to zamjećuju. Jako su aktivni i na društvenim mrežama, a imaju i svoj YouTube kanal gdje  redovito stavljaju videozapise o svojoj utakmici i aktivnostima. Gdje god se pojave ljudima su zanimljivi jer imaju upečatljive hrvatske dresove s prepoznatljivim hrvatskim crveno bijelim kockicama. - Ponosni smo što se tako predstavljamo dragoj nam Irskoj - poručuju - Croatia Fermoy.

Hrvatska nastava u Mainzu danas broji 85 učenika od 1.-10. razreda. Zbog situacije izazvane Covidom, ali i problema same organizacije i prijevoza od strane roditelja, zadnjih godina taj je broj nešto manji nego što je znao biti prije. Učiteljica Ivona Dujmović drži nastavu u 7 različitih grupa koje su organizirane u popodnevnim satima nakon redovne nastave. Djeca ovisno o dobi kroz nastavu jezika uče gramatiku, književnost, medijsku kulturu, kulturne, povijesne i geografske činjenice. Sadržaj je, naravno, reduciran s obzirom na onaj u hrvatskom obrazovnom sustavu i često iziskuje više truda za samu organizaciju nastave jer učiteljica mora dozirati isti ovisno o stupnju znanja jezika, dobi ali i interesu učenika. Učenicima se ocjena upisuje u svjedodžbu u redovnoj nastavi kao Nastava jezika podrijetla (Herkunftsprachenunterricht). Učenici se za nastavu mogu prijaviti tijekom veljače u svojim školama i dolaziti od sljedeće školske godine čime će bogatiti svoj kulturni identitet. Važno je istaknuti kako bez oslanjanja na kulturu, tradiciju i jezik podrijetla naših roditelja, djedova i baka nema ni nas istih i zbog toga je nastava jezika podrijetla, u ovom slučaju - hrvatska nastava, veoma važna kako danas a tako i za budućnost naše djece.

F.A. Hrvatska Zora u Melbourneu osnovana je 23. travnja 1993. godine. Činilo ju je više od  320 aktivnih članova svih generacija. Osnovani su uz pomoć  i vodstvo Božidara Potočnika, dugogodišnjeg maestra hrvatske tamburaške glazbe i Vladimira Kuraje koji je bio profesionalni plesač,  pjevač, solist nacionalnog hrvatskog folklornog ansambla Lado od 1973. do 1994. godine.  Ideju o osnivanju dao je velečasni Josip Vranješ koji je imao ideju da Hrvatska Zora bude ustanova u kojoj bi se hrvatska mladež zajednice mogla družiti i održavati hrvatsku šaroliku i lijepu tradiciju unutar Australije. Danas Hrvatsku Zoru čini oko 100 aktivnih plesača i glazbenika.

Hrvatska Zora nastavila je održavati tradiciju, putujući po cijeloj Hrvatskoj, te obilazeći Brisbane, Queensland, Adelaide, Sydney, Novi Zeland i druge regionalne gradove kako bi predstavljala melbournsko-hrvatske Hrvate i tradiciju naše domovine. Grupa je i dalje vodeći predstavnik za hrvatsku kulturu i ples u Melbourneu, s brojnim autentičnim kostimima, kao i mnogim drugim međudržavnim i međunarodnim turnejama.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije