Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade su, između ostaloga, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, Nacrt konačnog prijedloga zakona o kreditnim institucijama te Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za pristupanje Republike Hrvatske Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju. Na početku sjednice, govori premijer Andrej Plenković. U svojoj uvodnoj izjavi, Plenković se osvrnuo na Svjetski gospodarski forum u Davosu: "Glavne poruke koje smo tamo uputili odnosile su se i na hrvatsku poziciju, njenu gospodarsku situaciju, napredak u proteklih desetak godina."
"Summit je bio obilježen dolaskom predsjednika Trumpa, njegovim govorom. Došlo je do značajne deeskalacije teme Grenlanda. On je napravio dva koraka nazad", kazao je Plenković te pojasnio kako misli na to što je Trump odustao od uvođenja carina kojima je prijetio dijelu europskih zemalja te potvrdu da neće koristiti vojnu silu za zauzimanje Grenlanda.
Plenković se, također, osvrnuo na pokretanje Trumpove inicijative nazvane Odbor za mir. "Hrvatska vlada dobila je poziv da se uključi. Mi smo kazali vrlo jasno američkim partnerima da im zahvaljujemo na pozivu i da ćemo ga temeljito proučiti."
"Sve inicijative koje prinose miru i stabilnosti valja načelno pozdraviti, a neke ovako inovativne treba dobro analizirati i vidjeti implikacije sa svih aspekata, uključujući međunarodno-pravne implikacije ovakve praktički nove međunarodne organizacije", dodao je Plenković.
"Ohrabrujući su podaci koje smo čuli od Državnog zavoda za statistiku, a to je da je prosječna neto plaća u studenom iznosila 1498 eura", istaknuo je Plenković na sjednici te nastavio: "Kontinuirani rast plaća pokazuje da odgovorna ekonomska politika i socijalni dijalog daju konkretne rezultate."
Plenković se osvrnuo na pregovore sa sindikatima državnih i javnih službi oko rasta osnovice plaća, istaknuvši kako bi sindikalni prijedlog o 12 posto rasta na godišnjoj razini značio dodatnih gotovo milijardu eura, što je suprotno načelu proračunske održivosti. Prijedlog koji je Vlada ponudila na godišnjoj razini znači dodatnih 278 milijuna EUR, ne nužno u ovoj godini s obzirom na datume provedbe, istaknuo je premijer, ali već u idućoj godini trajno ostaje kao obaveza. S druge strane, dodao je, sindikati su predložili, nakon onog inicijalnog prijedloga od prije nekoliko mjeseci kada su sugerirali povećanje osnovice za 12 posto, povećanje od osam posto na razini godine, a to je u apsolutnom iznosu, kada se to pravo u punini isplaćuje, dodatnih milijardu eura, tj. 986 milijuna eura.
"Naša je analiza, s obzirom na zdravorazumski i realan pristup onom što se može učiniti sukladno mogućnostima i fiskalnom kapacitetu, da bi takvo povećanje bilo suprotno načelu proračunske održivosti te da donekle ne prepoznaje opći gospodarski trenutak u Europi i svijetu, a ne uvažava se ni ovaj značajan rast plaća državnih i javnih službenika kojeg smo osigurali u proteklih devet godina", rekao je Plenković na sjednici Vlade. Naime, naveo je, od 2016. do 2025. osnovica za izračun plaća u državnoj i javnim službama povećana je za 48 posto te od 1. rujna 2025. godine iznosi 1.004,87 eura.
Ona je rasla 326 eura od 2016. godine, istaknuo je premijer, podsjetivši kako se osnovica prije početka njihovih mandata od siječnja 2012. do 2016. nije mijenjala, a oni su dodatno unaprijedili i ostala materijalna prava, poput božićnice, uskrsnice, regresa, dara za dijete, osnovice za izračun jubilarne nagrade, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu i drugih.
Na rast plaća utjecala je i velika reforma sustava plaća u državnom i javnom službama, gdje je skok u prosjeku bio oko 32 posto, zahvaljujući čemu je prosječna bruto plaća u državnom i javnoj službi od siječnja do studenog 2025. iznosila 2564 eura, što je nominalni rast od 116,3 posto u odnosu na 2016. ili realni, kada se oduzme inflacija, oko 60 posto. Premijer je također istaknuo kako su vodili računa i o trendu odljeva ljudi iz državne i javne službe u privatni sektor, čime su osigurali da jedan bitan dio visokoobrazovanih službenika i zaposlenika ostane u službama koje imaju važnu javnu funkciju.
"S ovakvom ponudom, koja je po nama uravnotežena, na tragu je kontinuiranih povećanja u skladu s proračunskim mogućnostima. Smatramo da je riječ o jednoj kvalitetnoj ponudi, pozivamo partnere na nastavak dijaloga i mogućnost postizanja dogovora o ovim važnim temama koje su na stolu", istaknuo je Plenković.
Pri tome je apelirao i da se gleda cjelina procesa kojeg su zajedno unaprijedili u proteklih 10 godina u kvalitetnom i iskrenom dijalogu. Posjetio je i kako moraju voditi računa i o privatnom sektoru i svima koji svojim radom pridonose hrvatskom proračunu i gospodarstvu te zauzeti "optiku" koja je realna i koja omogućuje povećanje, a da pri tome Hrvatska ne dođe u poziciju prekomjernog proračunskog manjka. Riječ je o uobičajenim pregovorima vezanih za rast osnovice, gdje je Vlada, putem ministara, ponudila rast osnovice u dva navrata - povećanje osnovice na 1015 eura bruto od 1. srpnja i na 1025 eura bruto od 1. prosinca. Riječ je o formuli 1+1, a pregovarački tim je ponudio i novo pravo o isplati naknade za troškove prehrane od 30 eura, s početkom od 1. rujna ponuđeno je i povećanje osnovice za rođenje djeteta s pola proračunske osnovice na jednu proračunsku osnovicu, kao i povećanje terenskog dodatka s 26,54 na 30 eura.
Otvori KEKS Pay
