Najstariji ovršni predmet u Hrvatskoj, vjerojatno i u EU, koji traje više od 30 godina, Županijski sud u Splitu mora okončati “u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od mjesec dana”, odredio je Ustavni sud.
Dosad Hrvatska platila 50.000 kn
Zbog najnovijeg prekoračenja razumnih rokova dosuđena je naknada od 7600 kuna. Kad se zbroje sve naknade koje su naši sudovi i Europski sud za ljudska prava dosudili zbog nerazumno dugog trajanja tog postupka, dosad je Republika Hrvatska morala isplatiti 50.000 kuna. Podnositelj ustavne tužbe Ante Bešlić, na žalost, umro je prije pola godine tako da će kraj ovrhe dočekati njegovi nasljednici. Postupak je pokrenut u bivšoj državi 16. studenoga 1988. protiv tadašnje Općine Split radi namirenja tražbine temeljem pravomoćne i izvršne sudske nagodbe iz 1984. godine. Kako nam je rekla odvjetnica Svetlana Marohnić, koja je pisala ustavnu tužbu, spor je nastao zbog visine naknade za oduzeto zemljište radi izgradnje crkve. Dio je isplaćen, a ostalo je sporno je li i koliko Grad Split još dužan isplatiti, možda i tristotinjak tisuća kuna. Grad Split tvrdi da više ništa nisu dužni.
Ustavni sud ocjenjuje da se radi o složenom predmetu u kojem je provedeno više financijskih vještačenja i pribavljena opsežna dokumentacija. Odvjetnica Marohnić rekla nam je i kako se svojedobno izgubio spis za vrijeme selidbe splitskog suda pa je potrajalo dok ga na koncu sama stranka nije pronašla u sudskom arhivu. I zakoni su se više puta mijenjali. Od travnja 2015. sud je donio tri zaključka tražeći podatke od Fine i podnositelja te naložio dopunu financijskog vještačenja. Ustavni je sud utvrdio kako je sve to bilo nužno za završetak postupka, ali iako su odgovori stigli u kratkom roku, Općinski sud u Splitu imao je dulja razdoblja neaktivnosti pa je zaključeno kako se postupak nije vodio učinkovito i sukladno načelu ekonomičnosti.
Još u kolovozu 2012. Županijski sud u Splitu podnositelju je dosudio 5600 kuna naknade, a sudu rok od četiri mjeseca za okončanje postupka. U 2015. ESLJP je protiv RH dosudio 4650 eura naknade. Zatim je predsjednik Općinskog suda u Splitu u svibnju 2017. sucu dao rok od šest mjeseci. U travnju 2018. Županijski sud u Splitu odredio je novi rok od šest mjeseci za dovršetak postupka, a ovrhovoditelju naknadu od 1500 kuna. Općinski sud u Splitu u studenome je donio rješenje o okončanju postupka, ali je ovrhovoditelj uložio žalbu pa se od veljače čeka odluka drugostupanjskog suda. Ustavni je sud dao za pravo podnositelju ustavne tužbe da je posljednja naknada od 1500 kuna premala s obzirom na okolnosti slučaja pa mu je dosuđeno još 7600 kuna.
Manje neriješenih starih predmeta
Prema posljednjim podacima Ministarstva pravosuđa, na kraju 2018. nije bio riješen 9131 sudski predmet stariji od 10 godina, najmanje otkad se prati statistika tih predmeta. Na kraju 2016. bilo su 15.373 takva predmeta, što znači da im se u tri godine broj smanjio 46%. Dok je na kraju 2016. udio tih predmeta u ukupnom broju neriješenih predmeta bio 3,31%, na kraju 2018. udio im je pao na 2,55%. Naknade se isplaćuju samo kad su sudovi odgovorni za preduga suđenja, a naravno ne i kad parničari tome doprinesu. Kad smo proljetos radili analizu državnih isplata zbog nerazumno dugih suđenja, izračunali smo da je od 2006. Hrvatska zbog toga ukupno isplatila 211 milijuna kuna. Ali, te su isplate proteklih godina u drastičnom padu pa je i ove godine do 30. travnja isplaćeno 218.250 kuna, dok je 2018. isplaćeno 420.730 kuna. Najviše u jednoj godini isplaćeno je 2009., čak 42,6 milijuna kuna, s tim da su se deseci milijuna kuna isplaćivali od 2007. do 2013. kad je isplaćeno 13 milijuna kuna. Godine 2014. to je palo na “samo” 2,8 milijuna kuna, a trend pada je nastavljen.
Naknade za prekoračenje bi trebali plaćati suci iz svoga džepa .