Gljivice koje uzrokuju infekcije i odgovorne su za milijune smrti godišnje značajno će se proširiti na nove regije kako se planet zagrijava, predviđaju nova istraživanja - a svijet nije spreman. Ogromno carstvo organizama, od plijesni do gljiva, rastu u okruženjima poput tla, komposta i vode. Igraju važnu ulogu u ekosustavima, ali mogu imati razoran utjecaj na ljudsko zdravlje: Gljivične infekcije ubijaju otprilike 2,5 milijuna ljudi godišnje, a nedostatak podataka znači da bi taj broj mogao biti daleko veći. Ipak, još smo jako daleko od njihovog razumijevanja, posebno kako će ovi nevjerojatno prilagodljivi organizmi reagirati na zagrijavanje klime .Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Manchesteru koristio je računalne simulacije i prognoze kako bi mapirao potencijalno buduće širenje Aspergillusa, uobičajene skupine gljivica koje se nalaze diljem svijeta i mogu uzrokovati aspergilozu, bolest opasnu po život koja prvenstveno pogađa pluća. Otkrili su da će određene vrste Aspergillus proširiti svoj areal kako se klimatska kriza bude pojačavala, probijajući se u nove dijelove Sjeverne Amerike, Europe, Kine i Rusije. Studija, objavljena ovog mjeseca, trenutno je u fazi recenzije, piše CNN.
"Relativno nedovoljno su istražene u usporedbi s virusima i parazitima, ali ove karte pokazuju da će gljivični patogeni vjerojatno utjecati na većinu područja svijeta u budućnosti", rekao je Norman van Rijn, jedan od autora studije i istraživač klimatskih promjena i zaraznih bolesti na Sveučilištu u Manchesteru. Područje je privuklo novu pozornost zahvaljujući popularnoj HBO-ovoj televizijskoj drami " Posljednji od nas ", koja prati ljude koji pokušavaju preživjeti u svijetu u kojem je zarazna mutirana gljivica pretvorila većinu stanovništva u nasilna čudovišta. (HBO i CNN dijele istu matičnu tvrtku, Warner Bros. Discovery.) To je fikcija, rekao je van Rijn, ali se nada da će to podići profil gljivičnih infekcija koje u stvarnosti ubijaju milijune. Gljivice Aspergillus rastu poput malih niti u tlu diljem svijeta. Oslobađaju ogroman broj sitnih spora koje se šire zrakom. Ljudi svakodnevno udišu spore, ali većina ljudi neće imati nikakvih zdravstvenih problema; njihov imunološki sustav ih čisti. Druga je priča za one s plućnim bolestima, uključujući astmu, cističnu fibrozu i KOPB, kao i za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, poput pacijenata s rakom i transplantacijom organa, te onih koji su imali tešku gripu ili Covid-19.
Ako imunološki sustav tijela ne uspije očistiti spore, gljivica „počinje rasti i u osnovi vas jede iznutra prema van, govoreći to doista bez ustručavanja“, rekao je van Rijn. Aspergiloza ima vrlo visoke stope smrtnosti, oko 20% do 40%, rekao je. Također ju je vrlo teško dijagnosticirati jer je liječnici ne prepoznaju uvijek, a pacijenti se često javljaju s vrućicom i kašljem, simptomima uobičajenim za mnoge bolesti. Gljivični patogeni također postaju sve otporniji na liječenje, dodao je van Rijn. Dostupne su samo četiri klase antifungalnih lijekova. Sve ovo donosi loše vijesti jer klimatske promjene otvaraju nova područja za kolonizaciju Aspergillusom. Aspergillus flavus, vrsta koja preferira toplije, tropske klime, mogla bi povećati svoje širenje za 16% ako ljudi nastave sagorijevati velike količine fosilnih goriva, pokazalo je istraživanje. Predviđa se da će se proširiti na dijelove sjeverne Amerike, sjeverne Kine i Rusije.
Ova vrsta može uzrokovati teške infekcije kod ljudi i otporna je na mnoge antifungalne lijekove. Također inficira niz prehrambenih usjeva, što predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti hrane. Svjetska zdravstvena organizacija dodala je Aspergillus flavus u svoju kritičnu skupinu gljivičnih patogena 2022. godine zbog njegovog utjecaja na javno zdravlje i rizika od antifungalne rezistencije. Predviđa se da će se Aspergillus fumigatus, koji preferira umjereniju klimu, širiti prema sjeveru, prema Sjevernom polu, kako globalne temperature rastu. Studija je pokazala da bi se njegovo širenje moglo povećati za 77,5% do 2100. godine, potencijalno izlažući 9 milijuna ljudi u Europi. S druge strane, temperature u nekim regijama, uključujući subsaharsku Afriku, mogle bi postati toliko visoke da više nisu pogodne za gljivice Aspergillus. To bi moglo donijeti vlastite probleme, jer gljive igraju važnu ulogu u ekosustavima, uključujući zdrava tla. Osim širenja područja rasprostranjenosti, zagrijavanje svijeta moglo bi povećati i temperaturnu toleranciju gljiva, omogućujući im bolji opstanak u ljudskim tijelima. Ekstremni vremenski događaji poput suše, poplava i toplinskih valova također mogu utjecati na gljive, pomažući širenju spora na velike udaljenosti. Došlo je do porasta gljivičnih bolesti nakon prirodnih katastrofa, poput izbijanja nakon tornada u Joplinu, Missouri 2011. godine. Nova studija o Aspergillusu „s pravom baca svjetlo na prijetnju gljivica koje obitavaju u našem prirodnom okruženju i koliko smo nedovoljno pripremljeni za suočavanje s promjenama u njihovoj prevalenciji“, rekla je Elaine Bignell, sudirektorica MRC Centra za medicinsku mikologiju na Sveučilištu Exeter, koja nije bila uključena u istraživanje.
Unatoč smrtonosnoj prirodi aspergiloze, postoji stvarni nedostatak podataka o tome gdje se patogen nalazi u okolišu i tko se zarazi, rekao je Justin Remais, profesor znanosti o zdravlju okoliša na UC Berkeleyju, koji nije bio uključen u istraživanje. Međutim, mnoge neizvjesnosti ostaju i još uvijek postoji ogromna količina istraživanja koja treba provesti, rekla je za CNN. Vodi studiju provedenu na više od 100 milijuna pacijenata diljem Sjedinjenih Država, u kojoj je identificirano više od 20 000 slučajeva aspergiloze između 2013. i 2023. godine. Broj slučajeva raste za oko 5% svake godine, rekao je. "Gljivični patogeni postaju sve češći i otporniji na liječenje, a tek počinjemo shvaćati kako klimatske promjene doprinose tome“, rekao je za CNN. Ljudi su navikli slušati o bolestima uzrokovanim bakterijama, virusima i parazitima, ali mnogo manje o gljivičnim bolestima, rekla je Bignell. "Postoji očajnička potreba da se preokrene ovaj trend s obzirom na smrtonosnost. Bilo tko od nas u budućnosti mogao bi biti pogođen", zaključila je.
Otvori KEKS Pay
