Naslovnica Vijesti Hrvatska

U Boga 80-ih vjerovala petina mladih, sad gotovo svi. Evo što je utjecalo na porast religioznosti

Frane Staničić: Mladi rođeni 70-ih, u vrijeme olovnog komunizma, odgojeni su u posve drugim okolnostima od onih rođenih 80-ih i poslije
16. siječnja 2017. u 15:13 209 komentara 38648 prikaza
križ
Foto: Filip Brala/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Društveno-političke okolnosti i konformizam, uz individualne faktore, utječu itekako na stajališta i religijska uvjerenja građana, zbog čega u društvu ne posustaju sukobi oko svjetonazorskih tema. Sredinom 80-tih u socijalizmu koji je protežirao ateizam samo je petina mladih vjerovala da postoji Bog, a njih tek 15% da je Bog stvorio svijet. Već 1999. u Boga je vjerovalo 77,2% mladih, a 2012. njih 78,7%. Pokazuju to nacionalna istraživanja mladih Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), na koja se pozvao Željko Boneta s riječkog Učiteljskog fakulteta u radu “Klatno se i dalje njiše. Institucionalna religioznost riječkih studenata” objavljenom nedavno u znanstvenom časopisu “Sociologija i prostor”. Istraživanje provedeno 2015. na studentima riječkog sveučilišta očekivano pokazuje da je kod njih vjerovanje u vjerske istine znatno manje prošireno od nacionalnog prosjeka mladih, iako i više od polovice riječkih studenata vjeruje da postoji Bog. Kako se od sredine 80-tih do danas dogodio tako veliki porast među mladima od nevjernika prema vjernicima?

Ima i konformizma

Sociologinja religije dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov iz IDIZ-a tumači da je porast vjernika među mladima od 90-tih rezultat i promjene socijalističkog sustava u kojem je religija imala negativni predznak, dok su nakon 90-tih crkva i religija postale prisutne u javnom životu i u obrazovnom sustavu kroz vjeronauk.

– U socijalizmu je religija imala negativan predznak i moramo uzeti obzir da su kroz školski sustav svi bili nereligiozno socijalizirani, kao što je danas kroz vjeronauk u školama veliki dio mladih koji ga pohađaju religiozno socijaliziran. U socijalizmu je kod dijela mladih postojao konformizam s bivšim sustavom, odnosno s nevjerovanjem i ateizmom kao promoviranom vrijednošću, a danas isto tako postoji kod dijela mladih, kao i kod odraslih, konformiranje s poželjnom vrijednošću, a to je religioznost – ističe Marinović Jerolimov. Doc. dr. Franu Staničića sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i predavača kolegija “Religija, pravo i društvo” ne čudi to što je mali postotak mladih 80-tih vjerovao u Boga jer su to “mladi rođeni 70-tih, u vrijeme olovnog komunizma, i odgojeni su u posve drukčijim okolnostima od onih rođenih 80-tih i poslije. Ta generacija rođena 80-tih moja je generacija i sjećam se da je u mome drugom ili trećem razredu osnovne škole uveden vjeronauk u škole i da su svi htjeli ići na pričest, krizmu, vjerske svečanosti. Bio je to potpuno novi sustav okolnosti, u kojem je bilo jedno vrijeme moderno ići u crkvu, a onda je interes poslije 2000. nešto opao, No sada smo opet u 2016. imali veliki bum mladih u crkvi, u crkvenim, neokatekumenskim pokretima i drugima pokretima koji potiču sudjelovanje mladih u vjerskom životu – govori Staničić.

U školskoj godini 2015./2016. čak 86,10% učenika osnovnih i srednjih škola pohađalo je katolički vjeronauk, no na fakultetima broj vjernika među mladima nešto se smanji.

Veliki obrat

holywinn Trend među mladima Duhovni tulum umjesto slavlja Halloweena Papa Franjo KATOLIČKA CRKVA Papa Franjo poziva mlade da budu hrabri: 'Bolji svijet se izgrađuje vama'

Veliki obrat među mladima od nevjernika 80-tih do vjernika 90-tih Staničić tumači kombinacijom promijenjenih društvenih okolnosti u kojima je na porast vjernika utjecalo i uvođenje vjeronauka u škole te konformizam, ali i pomodnost. Marinović Jerolimov ističe da se kod tumačenja velikog porasta vjerovanja ili nevjerovanja moraju uzeti u obzir objektivne okolnosti nekog vremena, dijelom i konformizam, te uz različite političke i individualne faktore i činjenica da je religija u Hrvatskoj rasprostranjena kao dio obiteljske i šire kulturne i nacionalne tradicije. Istraživanja iz socijalizma pokazala su, zaključuje, da je među stanovništvom Hrvatske, kao i Slovenije, iskazivanje konfesionalne pripadnosti bilo i tada rasprostranjeno te je predstavljalo potencijal za porast religioznosti u drukčijim okolnostima.

>> Hodali bi s onima druge vjere i rase, gay je O. K., za partizane i ustaše ne mare

Uber
Usluga prijevoza
Ispovijesti sa stražnjih sjedala: Aplikacija koja nam je spasila glavu
  • jezero-matica:

    Bez vjere u Boga je pustoš i praznina u životu!

  • sestrićna:

    80 ih tj za vrijeme sk/h pametnije je bilo vjerovati u diktatora..

  • pompa1:

    Čitajući ovaj članak netko bi mogao pomisliti da živimo u državi u kojoj se vjernike i svećenike i njihova dobra djela ističe kao primjer, a ateiste potiče da se okrenu Bogu i vjeri. Zapravo živimo u državi u kojoj se ... prikaži još! vjernike neprestano ismijava i ponižava, gdje se djela svakog svećenika gledaju pod povećalom i od toga pokušavaju napraviti afere i gdje skoro svi mediji sudjeluju u tome. Čak i najprimitivnije vrijeđanje svetaca je dopušteno. Zaključak da je jedan od uzroka religioznosti mladih pomodnost je potpuno promašen. Mladi su religiozni jer vide ispraznost liberalizma, unatoč sustavnoj kulturnoj indoktrinaciji kojoj su izloženi. Zato je ovoliki postotak vjernika među mladima (vjerojatno i veći od 80%) ohrabrujuć.