Protekli lipanj donio je olakšanje u domaćem turizmu. Nakon što su se u predsezoni minusi i plusevi smjenjivali iz mjeseca u mjesec, šestomjesečni su rezultati na kraju ispali četiri posto bolji nego lani. Oko toga kakav će biti nastavak, dokle se došlo s reformom turizma, je li Jadran preskup i drugim aktualnostima, razgovaramo s ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom.
Na prošlotjednoj konferenciji za novinare bili ste dosta oprezni u najavama za srpanj i kolovoz, što vas najviše zabrinjava u vezi sa špicom sezone?
Predsezona je na tragu naših očekivanja i zadovoljni smo rezultatima turističkog prometa i financijskih prihoda. To je potvrda da smo na pravom putu što se tiče ostvarenja naših strateških ciljeva daljnjeg razvoja turizma. Optimistični smo i za razdoblja koja dolaze, ali i oprezni s najavama jer se ova turistička godina odvija u iznimno izazovnim globalnim okolnostima. Jednako tako struktura gostiju u predsezoni i posezoni nije ista kao i u sezoni. S obzirom na kvalitetnu pripremu i na tragu rezultata predsezone, vjerujemo u još jednu uspješnu turističku godinu. Usmjereni smo na rast turističkog prometa u pred i posezoni, a što se tiče glavnog dijela sezone, uspjeh bi bio ponoviti rezultate prošle godine i to je zapravo ono što želimo s obzirom na prihvatne kapacitete naših obalnih destinacija i naše opredjeljenje prema održivom turizmu.
U glavnu sezonu turizam ulazi s minusima na tri važna tržišta – Poljske, Češke i Mađarske, odakle godišnje dolazi više od 2,7 milijuna turista. Treba li iz tih zemalja očekivati podbačaje i u nastavku turističke godine?
Ali i u plusu kada je riječ o turistima iz Njemačke, Hrvatske, SAD-a. Sasvim je normalno da se redoslijed top 10 emitivnih tržišta mijenja. Treba istaknuti da su minusi o kojima govorimo vrlo mali, pogotovo kod Mađarske gdje je minus niti jedan posto u noćenjima, a u dolascima su u plusu i to četiri posto. Cijelo vrijeme pratimo situacije na našim emitivnim tržištima i sukladno tome provodimo i kampanje i sve potrebne aktivnosti. Do kraja turističke 2025. imamo još dosta pa ćemo na kraju podvući crtu i kada su u pitanju emitivna tržišta.
Istodobno, u predsezoni je uz Nijemce, domaće i Amerikance, porastao i broj Austrijanaca, Slovenaca, gostiju iz BiH i domaćih, pa čak i Talijana, koji su dugo bili u minusu. Je li već pomalo na djelu izbjegavanje najvećih gužvi i vrućina, ali i najviših cijena?
I prema istraživanjima Europske putničke komisije, na sve veći broj turista utjecaj imaju klimatske promjene i svoj odmor sve češće biraju izvan ljetnih mjeseci. Hrvatska se razvija kao cjelogodišnja turistička destinacija i kvaliteta ponude u tom segmentu sve više raste. Intenzivno smo radili i dalje radimo na promociji Hrvatske na našim emitivnim tržištima. U Njemačkoj smo bili prisutni na sedam turističkih sajmova, na dva smo bili zemlja partner, u SAD-u smo također bili zemlja partner na sajmu u New Yorku. Svakodnevno provodimo aktivnosti kako bismo učvrstili našu poziciju na nama važnim tržištima i zato smo ponosni na ovako dobre rezultate jer oni su potvrda rada.
Naglašavate da je o cijenama bilo dosta priče i kako je sada, s obzirom na to da Europljani masovno bukiraju u zadnji čas, vrijeme za promociju i pozitivne poruke, ali i sami ste spustili cijenu za svoju vilu i neizbježno je pitanje: je li u Hrvatskoj na odmoru preskupo?
Sva relevantna istraživanja pokazala su da turisti ove godine biraju destinaciju prema odnosu cijene i kvalitete. To je jasna poruka svim turističkim akterima. Mi smo kao Vlada to jasno i u više navrata komunicirali svim pružateljima usluga i to ne samo u turizmu. Potrebe za nerealnim povećanjem cijena nema, tko tu poruku nije shvatio vjerujem da je primio povratnu poruku od samih turista. Turisti biraju destinaciju za odmor u zadnji čas i zato je važno da se nastavimo pozicionirati kao zemlja koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete, da svi oni koji su poslušali tržište i stabilizirali cijene ne padnu u drugi plan radi onih koji to nisu učinili. Meni kao ministru turizma važno je zadovoljstvo turista, ali i zadovoljstvo našeg lokalnog stanovništva koje od turizma zarađuje ili jednostavno živi u destinaciji. Turizam je generator razvoja u većini dijelova Hrvatske i važno je da se zajedno potrudimo predstaviti se kao destinacija kvalitetne ponude i vrijednosti, što i jesmo.
Od 2019. godine prihodi od stranih turista porasli su s deset na rekordnih 15 milijardi eura prošle godine, a s obzirom na sličan broj gostiju, ni ove godine ne treba očekivati znatniji rast.
Zadovoljni smo rezultatima prvog tromjesečja ove godine koji su gotovo sedam posto bolji u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Od 2019. do danas bilježimo rast prihoda od stranih turista u prvom tromjesečju od gotovo 80 posto. To upućuje na snažan potencijal predsezonskog razdoblja u kojem želimo rasti i dalje. S obzirom na zaista promjenjive uvjete u kojima se odvija ova turistička godina, treba pričekati kraj godine i sve rezultate pa onda dalje analizirati.
Zakon o turizmu na snazi je godinu i pol, ali na obali i dalje niču novi apartmani. Je li ijedna destinacija dosad izradila tzv. studiju nosivosti, koja će odrediti treba li joj još apartmana, kafića, hotela?
Obvezu izrade planova upravljanja koji sadrže izračune imaju lokalne turističke zajednice razvrstane u kategoriju I. i II. indeksa turističke razvijenosti te Grad Zagreb, a rok je dvije godine od donošenja Zakona, znači 1. siječnja 2026. godine. Što se tiče rasta novih kapaciteta, jedan od ciljeva je upravo njihovo smanjivanje. Za sada imamo dobre trendove, koji idu u prilog našoj reformi i koje ćemo detaljnije predstaviti u sljedećem razdoblju.
Može li uopće Ministarstvo turizma svojim propisima zaustaviti apartmanizaciju?
Kad smo krenuli provoditi reformu, to smo učinili u dva smjera, jedan je ovaj o kojem govorite, čime smo dali alate lokalnoj zajednici, a drugi je s nacionalne razine, koji već daje rezultate, iako konkretne učinke očekujemo 2026. godine. Tu govorim o aktivnostima u trokutu poreznih, stambenih i turističkih politika, odnosno o izmjenama cijelog seta poreznih zakona, zatim o donošenju Zakona o upravljanju i održavanju zgrada te u konačnici o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim smo definirali pojam domaćina. Time smo ipak ograničili i smanjili motive nekontrolirane apartmanizacije, ali i zaštitili istinski smještaj u domaćinstvu te ga odvojili od ostalih iznajmljivača u kratkoročnom najmu, a nakon što smo stvorili taj zakonski preduvjet i brendirali smo ga posebnom oznakom “Vaš domaćin”.
Brojke nisu uvijek popularne, pa se ni u HTZ-u, recimo, nisu mogle dobiti kad smo imali minuse. Zar eVisitor ne služi da bi i zainteresirana javnost u svakom trenutku znala kako stoji turizam?
Kada govorimo o brojkama i ostvarenim rezultatima u turizmu, moram naglasiti kako je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja ima ovakav sustav i praktički u svakom trenutku zna koliko ima turista u zemlji, i ono što je još važnije, ti podaci su javno dostupni na stranicama Hrvatske turističke zajednice. Podatke ne skrivamo niti ih uljepšavamo, oni su realni. Važno je, međutim, istaknuti da u istim mjesecima različitih godina ostvarujemo različite brojke dolazaka i noćenja, zbog čega je vrlo nezahvalno uspoređivati, primjerice, ožujak ove godine s ožujkom prošle ili lipanj ove godine s lipnjem prošle. Razlog tome su već poznati čimbenici poput rasporeda praznika kod nas i na emitivnim tržištima, vremenski uvjeti i druge okolnosti. Zaključno, podaci o turističkom prometu za svaki mjesec objavljuju se na mrežnim stranicama Hrvatske turističke zajednice nekoliko dana nakon prvog u mjesecu i dostupni su javnosti.
Aktualno je raspisivanje natječaja za direktore turističkih predstavništava na pet tržišta, ali na popisu nema Rusije. Znači li to da se tamošnji ured HTZ-a zatvara?
Na zadnjoj sjednici Turističkog vijeća usvojili smo odluku o raspisivanju Natječaja za izbor i imenovanje direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu i to za tržišta Njemačke sa sjedištem u Berlinu, Italije sa sjedištem u Milanu, Francuske sa sjedištem u Parizu, Beneluxa sa sjedištem u Bruxellesu i SAD-a sa sjedištem u New Yorku. Natječaj za Predstavništvo HTZ-a u Rusiji sa sjedištem u Moskvi, koje uz Rusiju pokriva i tržište u Ukrajini, nije raspisan sada već ćemo o njegovu statusu i eventualnom načinu rada raspravljati na jednoj od sljedećih sjednica Turističkog vijeća.
Otvori KEKS Pay
Turistićka zajednica republike Hrvatske i njeni zaposlenici su skup uhljeba koji ne rade ništa.Jel po svojoj definiciji i registraciji same turistićke zajednice ne trebaju raditi ništa.Njihov buđet je prisilan tj. poduzeća po sili zakona moraju plaćati "namet"za TZH. Pa kada si na buđetu i spadaš u sisavce buđeta onda se i ne radi. A plaće velikeeeeeee.Apsurd.