Sjedinjene Američke Države, prema izjavi predsjednika Donalda Trumpa, ispituju mogućnost smanjenja broja vojnika u Njemačkoj. Odluka bi trebala biti donesena uskoro, napisao je na svojoj platformi Truth Social. Ova objava uslijedila je nakon Trumpovih oštrih kritika upućenih kancelaru Friedrichu Merzu, jer se potonji kritički izjasnio o američkoj ofenzivi protiv Irana. „On nema pojma o čemu govori!“ napisao je Trump u utorak na Truth Socialu misleći na Merza. Dodao je kako nije čudo „da Njemačkoj ide tako loše, kako gospodarski, tako i u drugom smislu!“. Optužio je kancelara da se slaže s tim da Iran posjeduje nuklearno oružje.
Već u svom prvom mandatu od 2017. do 2021. godine Trump je prijetio smanjenjem vojnog kontingenta u Njemačkoj. Trenutačno je, prema podacima američke vojske od sredine travnja, u Europi stacionirano oko 86.000 vojnika – od toga oko 39.000 u Njemačkoj. Broj se redovito mijenja, između ostalog zbog rotacija i vojnih vježbi. Još u ožujku Trump je kancelaru, prema njegovim riječima, obećao da SAD želi zadržati svoju vojnu prisutnost u Njemačkoj. „To je dobra vijest koju, iskreno, nisam ni očekivao drukčije“, rekao je predsjednik CDU-a u Washingtonu nakon sastanka s Trumpom.
S obzirom na Trumpov kritički stav prema Europi, ranije se nagađalo da bi predsjednik mogao povući američke vojnike i iz Njemačke. Je li Trump obećao da će kontingent ostati u dosadašnjem opsegu, Merz nije rekao. Prošlog ljeta – tijekom ranijeg Merzova posjeta Washingtonu – Trump je i osobno dao nadu Njemačkoj da će zadržati američke vojnike u dosadašnjem broju. Na pitanje novinarke hoće li ostaviti američke trupe u Saveznoj Republici, odgovorio je: „Da, razgovarat ćemo o tome.“ Ako Njemačka želi američke vojnike tamo, on je na to spreman. „Da, to ćemo učiniti. To nije problem.“
U Europi već desetljećima postoje deseci velikih američkih vojnih baza koje su od golemog značaja za globalne operacije Amerikanaca – primjerice na Bliskom istoku: ovdje su stacionirane trupe, oružje, brodovi i zrakoplovi, odavde se upravlja dronovima ili zbrinjavaju ranjenici. U Njemačkoj to uključuje Glavno zapovjedništvo SAD-a za Europu (EUCOM) u Stuttgartu i zrakoplovnu bazu Ramstein u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka, koja služi kao čvorište američkog ratnog zrakoplovstva. Druge važne baze SAD održava u Italiji i Velikoj Britaniji.
Američki Kongres je krajem 2025. godine donio sigurnosni mehanizam: tako ukupan broj snaga koje su trajno u nadležnosti Europskog zapovjedništva ne smije biti manji od 76.000 dulje od 45 dana. Nakon toga bi se morali poštovati određeni putovi izvještavanja kako bi se provelo smanjenje. Ako se Trumpove najnovije izjave uzmu kao mjerilo, čini se da je osobni odnos s Merzom dosegnuo novu najnižu točku. Merz se, međutim, u srijedu usprotivio tom dojmu. „Osobni odnos između američkog predsjednika i mene je – barem iz moje perspektive – nepromijenjeno dobar“, rekao je. „I dalje smo u dobrim razgovorima.“
Mjesecima su kancelar i američki predsjednik održavali prilično dobre odnose. No, u posljednje vrijeme Merz je promijenio ton i javno kritizirao Washington. Tako je optužio američku vladu da nema strategiju izlaska („exit strategy“) za rat u Iranu. „Zato što su Iranci očito jači nego što se mislilo, a Amerikanci očito ni u pregovorima nemaju uistinu uvjerljivu strategiju“, rekao je tijekom rasprave s učenicima u Marsbergu. „Problem kod takvih konflikata je uvijek: ne treba samo znati ući, nego se mora znati i izaći. To smo vrlo bolno vidjeli u Afganistanu, tijekom 20 godina. Vidjeli smo to u Iraku“, nastavio je kancelar.
Amerikanci su u Iranu „sasvim očito ušli u ovaj rat bez ikakve strategije“. Zato je tim teže sada ponovno okončati sukob. „Pogotovo jer Iranci očito vrlo vješto pregovaraju – ili pak vrlo vješto ne pregovaraju“, rekao je Merz. „Tamo iransko državno vodstvo ponižava cijelu naciju.“ Merz nije prvi političar u Europi kojeg Trump masovno napada. Tako su i britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron pali u nemilost kod republikanca. Nedavno je, nakon kritika američkog predsjednika upućenih Papi, zaiskrilo čak i između njega i talijanske premijerke Giorgie Meloni.
FOTO Kakvu su poruku prva dama i kraljica poslale svojim kombinacijama: 'Ovo nije bio spontan modni trenutak'
Otvori KEKS Pay
