Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Trump se zapetljao i s Iranom, a to najviše koristi Rusiji i Kini

Nakon katastrofične invazije na Irak, ideja da bi SAD ponovno mogao ući u rat na Bliskom istoku za većinu je Amerikanaca apsurdna i nezamisliva
26. svibnja 2019. u 15:23 7 komentara 1353 prikaza
Foto: Kevin Dietsch/DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

U samo nekoliko dana Washington se naglo našao suočen s mogućnošću rata s Iranom. U stvarnosti, to je bio jedan posve predvidiv ishod nakon izbora Donalda Trumpa u studenome 2016. godine. Dobro isplanirani scenarij lagano se odvijao, vodeći, posve neizbježno, na rub rata. No, zemlja je svejedno u šoku. Nakon katastrofične invazije na Irak, ideja da bi SAD ponovno mogao ući u rat na Bliskom istoku za većinu je Amerikanaca apsurdna i nezamisliva.

Predsjednici SAD-a i Turske Trump i Erdogan Iako ih ne odobrava Turska zbog američkih sankcija prestala uvoziti iransku naftu

“Ekonomsko davljenje”

Čak i predsjednik Trump, koji se dugo bunio protiv intervencija u inozemstvu, čini se alarmiran potencijalnim razvojem događaja. No, možda će biti nemoguće zaustaviti marš prema ratu iako bi to možda i želio.

Hrvatske čitatelje, ne manje nego američke, vjerojatno zanima kako smo došli do ove šokantne točke.

Odnos između SAD-a i Irana bio je krhak još od osnivanja Islamske Republike Iran 1979. godine i uvijek je imao potencijala za konflikt. Administracija Georgea W. Busha, koja je Iran prozvala „okosnicom zla“, imala je za jasan cilj srušiti klerikalni režim nakon što se riješe Sadama Huseina u Iraku. No, ti su planovi napušteni kada se Irak pretvorio u stupicu i kaos za američku vojnu silu. Obamina je, pak, administracija svemu prišla na sasvim drugačiji način. Nije tu više bilo strategije za promjenu režima, već se ponajprije bavio ograničavanjem iranskog nuklearnog programa, koji bi mogao biti iskorišten i za proizvodnju oružja.

Kombinacija sankcija i diplomacije pomogla je da 2015. dođu do dogovora kolokvijalno zvanog JCPOA, koji je efektivno zamrznuo iranski nuklearni program na barem deset godina. Protiv tog su se dogovora bunili, s pravom čini se, Izrael, Saudijska Arabija i zemlje Zaljeva koje su tvrdile, a to se i desilo, da dogovor neće promijeniti iransku oštru i prijeteću politiku u regiji. Protiv dogovora je bila i Republikanska stranka počevši od tadašnjeg kandidata za predsjednika, Donalda Trumpa, koji je taj dogovor prozvao „najgorim u povijesti“.

Huawei Digitalni hladni rat Amerikanci ipak popuštaju, Europa na strani Kineza

Tijekom prve godine i pol Trumpove administracije, njegov ga je tim za vanjsku politiku uvjeravao da se drži dogovora, zato što se i Iran drži zadanih pravila. Dolaskom Johna Boltona kao glavnog savjetnika i Mikea Pompea kao državnog tajnika – obojica pristaše bombardiranja Irana i svrgavanja vlasti – čak niti uvjeravanje od strane Francuske, Velike Britanije i Njemačke nije Trumpa moglo razuvjeriti od toga da se povuče iz dogovora u svibnju 2018. godine.

Za predsjednika, odluka je imala više veze s unutarnjom politikom – održavanjem predizbornog obećanja te zadovoljštine njegovim evangeličkim proizraelski sljedbenicima i glasačima. Trump je možda zaista vjerovao da može postići bolji dogovor s Irancima.

Međutim, sve je to sada bilo u rukama njegovih suradnika koji su u cijelosti htjeli eliminirati Islamsku Republiku, a ne pregovarati s njome. Nekoliko dana nakon povlačenja, Pompeo je najavio set od 12 tražbina kojima traži potpunu kapitulaciju Irana po pitanju njegovih vanjskopolitičkih i sigurnosnih pravila i odluka. SAD je i ekonomski počeo „daviti“ režim, prijeteći sankcijama svim državama koje su trgovale s Iranom, makar to bili i saveznici. Cilj je bio ili uzrokovati unutarnju pobunu ili osvetu od strane režima koja bi onda opravdala vojni napad na državu koju bi sasjekli jednom zauvijek.

F-22 F-22 Amerikanci presreli ruske bombardere i mlažnjake kod obale Aljaske

Ako je ikada bilo bilo kakve sumnje o svrsi, ona je uklonjena 2019. kada je SAD počeo raditi pritisak na europske saveznike da se i oni povuku iz JCPOA. Za Europljane, najviši je prioritet bio osigurati da Iran nastavi slijediti pravila i da ne dođe do utrke u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku. U to ime napravili su i financijski mehanizam (Instex) koji bi nastavio “štititi” trgovinu s Iranom od američkih sankcija. Amerikanci su, pak, „ubijanjem“ JCPOA de facto poticali Iran da ponovno pokrene svoj nuklearni program.

Trgovinski rat Američke kompanije u Kini zbog visokih carina razmišljaju o preseljenju pogona

Teheran spreman za borbu

To je pozadina nedavnih podataka koji indiciraju kako se Iran priprema za konflikt. To uključuje komunikaciju s iranskim milicijama u Iraku i na drugim mjestima diljem Bliskog istoka, kao i javljanja kako su im dostavljene rakete od strane saveznika u regiji. Nedavni napadi na naftne tankere u Hormuzu i na saudijskom naftovodu mogu se, možda pripisati Iranu. Kao odgovor na to Bolton je najavio odašiljanje nosača aviona i B-52 bombardere u regiju. Sve je bilo spremno za konflikt.

Predsjednik Trump tvrdi kako to nije ishod kojeg želi. Možda osjeća rizik za svoj mandat i potencijalan rat bez kraja, pa pleše između prijetnji Iranu i pokušajima da ispregovaraju „pošteni dogovor“.

donald trump sve nepopularniji Demokrati sve glasniji za opoziv Donalda Trumpa: Bijela kuća se oglušila na pozive

To što želi mir je pohvalno, no dok su mu instrumenti oni koji žele vidjeti pokoreni Iran ima jako malo prostora za pregovore i malo alternativa za konflikt. Ne treba biti empatičan prema iranskom fanatičnom režimu da vam bude jasno da oni neće kapitulirati niti prihvatiti ekonomski kolaps bez borbe.

Najbolja je nada u izbjegavanju rata ako se i druge strane odluče, na neki način, suprotstaviti američkim sankcijama i pomoći Iranu. No, čini se da Europljani nemaju želuca za otvoreni konflikt sa Sjedinjenim Državama. Tu bi mogli pomoći Rusi i Kinezi koji preziru način na koji Amerika želi svrgavati režime te bi mogli pomoći svojim iranskim prijateljima da odole pritisku, sve dok ne shvate da im još više ide u korist da se SAD opet zapetlja u još jedan nerazrješivi konflikt na Bliskom istoku.

Neugodna situacija
Ono što je mladoženja napravio mladoj izazvalo zgražanje: 'Traži papire za razvod!'
a
Jadranom bez daha
Argonauti u sedam dana preveslali 650 kilometara hrvatske obale
  • stomugromova:

    Posljedice agresije na Irak !! Molim pažljivo čitati jer smo svi benvolentni na te užase ,a sutra mogu nas pronaći. Hitler je imao bojeve granate punjene tabunom i sarinom kad ih nitko drugi nije imao.( mogao je dobiti rat da ... prikaži još! ih je upotrijebio).Ipak je dao vojsci naredbu da se ne upotrebljavaju.Usporedite američku vojsku.Istrošeni uran(DU) nastaje obogaćivanjem urana za upotrebu u nuklearnim reaktorima. Kad depleted uranium udari u čvrsti object ,kao tenk,eksplodira u radioaktivnu prasinu koja zagadi okolinu a kroz zrak se prenosi i na velike udaljenosti( bez problema doseže i do Hrvatske). Eksperti sa tog područja tvrde kako su Amerikanci i Britanci ispalili 940.000 projektila sa istrošenim uranom ,samo1991. Asaf Durakovic (i mnogi drugi eksperti) tvrdi da je “misteriozna “ bolest(Gulf War Syndrome) 65.000 američkih vojnika, iz prvog rata sa Irakom, ustvari posljedica trovanjem DU. Samo SAD su bacile, u tom ratu, na Irak 320.000 tona(!!!!!!) istrošenog urana.( za što ono sudili našim generalima ????? ) Nedugo poslije napada uočeno je veliko povećanje bolesti raka i deformacija novorodjencadi. U intervju za BBC Radio4 Dr. Kieth Baverstock je jasno rekao kako DU uništava naš DNA. Prosjek bolesti raka povećao se u Iraku ( od dolaska” osloboditelja”) za 10(deset) PUTA a deformacije novorodjencadi za 5 puta.( pogl. Death Made In America).Amerikanci su upotrijebili DU i u Afganistanu ,BiH i Kosovu, dok je Izrael upotrijebio DU u napadu na Libanon i Gazu.

  • golgeter14:

    ..nije se Trump s ničim zapetljao..

  • Deleted user:

    uh vid ovoga.... ovaj ne odlučuje! on je postavljen tu samo kao maketa.