Izvješća o skorom summitu između čelnika SAD-a i Rusije pokazala su se uvelike preuveličanima. Samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio planove za sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Budimpešti "u roku od otprilike dva tjedna", summit je odgođen na neodređeno vrijeme. Otkazan je i pripremni sastanak najviših diplomata dviju zemalja. "Ne želim beskoristan sastanak", izjavio je predsjednik Trump novinarima u Bijeloj kući u utorak poslijepodne. "Ne želim gubiti vrijeme, pa ću vidjeti što će se dogoditi."
Ovo predstavlja najnoviji obrat u Trumpovim nastojanjima da posreduje u okončanju rata u Ukrajini – temi koja je ponovno u fokusu američkog predsjednika nakon što je uspješno dogovorio prekid vatre i sporazum o oslobađanju talaca u Gazi. Prošli tjedan, dok je u Egiptu davao izjave slaveći taj sporazum o prekidu vatre, Trump se obratio Steveu Witkoffu, svom glavnom diplomatskom pregovaraču, s novim zahtjevom: "Moramo završiti s Rusijom." Međutim, okolnosti koje su omogućile Witkoffu i njegovom timu proboj u Gazi mogle bi biti teško ponovljive u ratu u Ukrajini koji traje gotovo četiri godine.
Prema Witkoffu, ključ za postizanje sporazuma bila je izraelska odluka da napadne pregovarače Hamasa u Kataru. Taj je potez razbjesnio američke arapske saveznike, ali je Trumpu dao polugu za pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da postigne dogovor. Trump je imao koristi od dugogodišnje podrške Izraelu još od svog prvog mandata, uključujući preseljenje američkog veleposlanstva u Jeruzalem, promjenu američkog stava o zakonitosti izraelskih naselja na Zapadnoj obali i, nedavno, podršku izraelskoj vojnoj kampanji protiv Irana, piše BBC.
Američki predsjednik je, zapravo, popularniji među Izraelcima od Netanyahua – pozicija koja mu je dala jedinstven utjecaj na izraelskog vođu. Dodamo li tome Trumpove političke i ekonomske veze s ključnim arapskim akterima u regiji, imao je značajnu diplomatsku moć za nametanje sporazuma.
U ratu u Ukrajini, nasuprot tome, Trump ima znatno manji utjecaj. Tijekom proteklih devet mjeseci, oscilirao je između pokušaja naoružavanja Putina, a zatim Zelenskog, sve s naizgled malim učinkom. Trump je prijetio uvođenjem novih sankcija na ruski izvoz energije i opskrbom Ukrajine novim oružjem dugog dometa. No, također je prepoznao da bi to moglo poremetiti globalno gospodarstvo i dodatno eskalirati rat.
U međuvremenu, predsjednik je javno kritizirao Zelenskog, privremeno prekidajući razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom i obustavljajući isporuke oružja toj zemlji – samo da bi se potom povukao suočen sa zabrinutim europskim saveznicima koji upozoravaju da bi ukrajinski kolaps mogao destabilizirati cijelu regiju. Trump voli isticati svoju sposobnost da sjedne i postigne dogovore, ali njegovi sastanci licem u lice s Putinom i Zelenskim nisu se činili kao da su približili rat rješenju.
Putin možda zapravo koristi Trumpovu želju za dogovorom – i vjeru u sklapanje dogovora uživo – kao sredstvo utjecaja na njega. U srpnju je Putin pristao na summit na Aljasci baš kad se činilo vjerojatnim da će Trump potpisati paket kongresnih sankcija koje su podržali republikanci u Senatu. Taj je zakon potom stavljen na čekanje. Prošli tjedan, dok su se širili izvještaji da Bijela kuća ozbiljno razmatra slanje krstarećih raketa Tomahawk i protuzračnih baterija Patriot u Kijev, ruski je čelnik nazvao Trumpa koji je potom nagovijestio mogući summit u Budimpešti. Sljedećeg dana, Trump je ugostio Zelenskog u Bijeloj kući, ali je otišao praznih ruku nakon navodno napetog sastanka. Trump je inzistirao da ga Putin ne manipulira. "Znate, cijeli sam život igrao s najboljima od njih, i ispao sam jako dobro", rekao je. No, ukrajinski je čelnik kasnije predvidio slijed događaja.
"Čim se pitanje mobilnosti dugog dometa malo udaljilo za nas – za Ukrajinu – Rusija je gotovo automatski postala manje zainteresirana za diplomaciju", rekao je. Dakle, u roku od nekoliko dana, Trump je prešao s razmatranja mogućnosti slanja projektila Ukrajini na planiranje summita u Budimpešti s Putinom i privatni pritisak na Zelenskog da prepusti cijeli Donbas – uključujući teritorij koji Rusija nije uspjela osvojiti. Onda se odlučio za poziv na prekid vatre duž trenutnih linija bojišnice – nešto što je Rusija odbila prihvatiti.
Tijekom kampanje prošle godine, Trump je obećao da može okončati rat u Ukrajini za nekoliko sati. Od tada je odustao od tog obećanja, rekavši da se okončanje rata pokazalo težim nego što je očekivao. To je bilo rijetko priznanje granica njegove moći i teškoće pronalaženja okvira za mir kada nijedna strana ne želi ili si ne može priuštiti odustati od borbe.
Otvori KEKS Pay
Razlog zašto nije jednostavno okončati rat u Ukrajini je zbog toga što rat predugo traje, i ljudi koji ga vode više nisu mentalno isti kao na početku sukoba. Rat truje dušu, i ljudi koji se već tri i pol godine bude i liježu sa svakodnevnim odlukama koje znače živote tisuća ljudi više ne razmišljaju racionalno. Zato se s takvim ljudima ne može pregovarati, niti se s njima može išta dogovoriti. Trump je poduzetnik i snalazi se u racionalnim pregovorima u kojima je u stanju sugovorniku prikazati odnose uloženo-dobiveno, korist-šteta, uzroke, posljedice i alternative, i natjerati ga da donese odluku za koju misli da je za njega u tom času najpovoljnija. Takav pristup ne pali kod ratova koji traju dugo, jer ljudi koji ih vode više ne razumiju te odnose i ti odnosi im više ništa ne znače.