U petak 19. prosinca 2025.,svi će umirovljenici dobiti svoj prvi trajni dodatak na mirovinu – šest eura po godini staža, za što je država iz proračuna osigurala oko 217 milijuna eura. Dodatak će se kretati od 90 eura za osobe s minimalnih 15 godina staža do 240 eura za one koji su radili 40 godina. Trajni dodatak ubuduće će se isplaćivati svakog prosinca, a njegov iznos po godini staža odredit će hrvatska Vlada.
HZMO ističe kako mirovinski staž obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban staž, pridodani staž i dodani staž, odnosno staž na temelju kojeg je određena visina mirovine. Godišnji dodatak na mirovinu izuzet je od ovrhe, ne podliježe oporezivanju te ne ulazi u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Siječanj 2026. godine donijet će novo povećanje mirovina za približno 350 tisuća umirovljenika. Povišica od deset posto čeka oko 218 tisuća primatelja invalidskih mirovina, a Novoj godini mogu se veseliti i oko 137 tisuća korisnika prijevremenih mirovina starijih od 70 godina. Korisnicima invalidskih mirovina povišica bi mogla biti prosječnih 74 eura. Povećanje kreće od siječnja, no HZMO je dobio rok od dva mjeseca za pripremu zakonskih promjena te bi novac sa zaostacima trebao stići najkasnije u ožujku.
Ukidanje penalizacije sa 70 godina značajna je odluka Plenkovićeve vlade i do nje dolazi gotovo tri desetljeća nakon što je HDZ-ova vlada 1999. godine donijela novi mirovinski zakon, kojim je dokinuto ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života, preuzeto iz jugoslavenskog zakonodavstva.
Ovisno o razdoblju umirovljenja, penalizacija za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu kreće se od 9 pa i do 20 posto. Kada se donosio zakon, Vlada je tvrdila da će prijevremene mirovine u prosjeku porasti oko 55 eura, no riječ je samo o prosjeku. U nešto više od dvadeset godina bilo je više intervencija u iznose penalizacija, a najgore su prošli ljudi koji su u mirovinu otišli od 2002. do 2007. godine jer su kažnjeni smanjenjem mirovine od 20,4 posto. Nešto blaži rez primjenjivao se na radnike umirovljene od 2010. do 2019. godine – od 18 do 20,4 posto, ovisno o duljini staža.
Među 213 tisuća korisnika prijevremenih mirovina nalazi se oko 36 tisuća stranaca koji su neko vrijeme radili u Hrvatskoj te oko 177 tisuća hrvatskih osiguranika. Gotovo stotinu tisuća prijevremenih umirovljenika ima iza sebe 35 do 39 godina rada i prosječnu mirovinu od oko 600 eura. Njih 20 tisuća radilo je čak 40 godina, ali su svejedno penalizirani te im je mirovina nešto ispod 700 eura, dok preostalih 60 tisuća ima 30 do 34 godine staža i mirovinu od oko 500 eura. Prijevremene mirovine domaćih umirovljenika u prosjeku iznose oko 600 eura.
Prema sadašnjem zakonskom rješenju, penalizacija iznosi 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, a za maksimalnih pet godina ukupno 12 posto. Analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić procjenjuje da će od svakih sto umirovljenika koji sa 60 godina odlaze u prijevremenu mirovinu njih 87 doživjeti 70 godina i ukidanje penalizacije. Nažalost, 13 posto korisnika prijevremenih mirovina umire prije navršene 70. godine. Očekivano trajanje života sedamdesetogodišnjaka u Hrvatskoj iznosi 14,3 godine.
Ukidanje penalizacije odnosi se samo na mirovine iz javnog mirovinskog sustava, a ne i na mirovine iz drugog stupa, kakve prima dvadesetak tisuća umirovljenika. Nestić je procijenio da će za isti iznos ušteđevine drugog stupa osoba koja odlazi u mirovinu sa 60 godina dobiti 84,6 posto mirovine osobe koja se umirovljuje sa 65 godina. To je 15,4 posto manje, odnosno ekvivalent umanjenju od 0,257 posto po mjesecu prijevremenog umirovljenja.
Visina penalizacije dvostupne mirovine nije propisana zakonom, već ovisi o aktuarskim izračunima i očekivanom životnom vijeku. Tako će, primjerice, 60-godišnjak koji odlazi u prijevremenu mirovinu s 35 tisuća eura mirovinske štednje dobiti od 84 do 95 eura mjesečne mirovine, dok će 64-godišnjak s istom štednjom dobiti od 94 do 109 eura, ovisno o modelu, odnosno 12 do 13 posto više.
Muškarci odlaze u prijevremenu mirovinu sa 60 godina života i 35 godina staža, dok žene ove godine odlaze s 58 godina i 9 mjeseci uz uvjet da imaju 33 godine i 9 mjeseci staža. Iduće godine ženama će za prijevremenu mirovinu trebati 59 godina života i 34 godine staža. Godine 2030. žene će se u potpunosti izjednačiti s muškarcima. Opravdanje za penalizaciju leži u činjenici da će osobe koje odlaze u prijevremenu mirovinu mirovinu primati dulje od onih koji se umirovljuju kasnije.
Novost je i to da će od početka iduće godine umirovljenici dobiti mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu polovice mirovine. Trenutačno mogu raditi do četiri sata dnevno uz primanje cijele mirovine. Obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost moći će s navršenih 65 godina raditi u punom radnom vremenu uz istovremenu isplatu polovice mirovine, bez zatvaranja obrta ili djelatnosti.
Otvori KEKS Pay
"Ukidanje penalizacije sa 70 godina" ima li negdje objašnjena matematika? Jer do sada sam dva puta ratovao s HZZMO dokazujući d asu mi krivo obračunali povišicu. Prvi puta z a40 EUR a drugi za 0.29 EUR 8na što su rekli to je samo 29 centa!!) ...tako da im ne da ne vjerujem nego mislim da to rade pomalo namjerno...mnogima