Tko o čemu, Hrvati o sladoledu ljeti i fritulama zimi. Je li pet eura za kuglicu sladoleda previše, je li opravdano za fritule a la Dubai tražiti deset eura, koliko bi fritule trebale koštati, a da prosječan konzument bude sit i zadovoljan? Treba li Vlada uz mjere priuštivog stanovanja ponuditi i mjere priuštivog blagovanja? Jesu li adventske fritule u centru glavnoga grada luksuz koje si mogu priuštiti samo imućniji, a za ostale je suhi slanac iz pekarnice?
Problem je samo što su i peciva sve skuplja za prosječan džep. Uvidio je to i ministar gospodarstva, koji kao da je povikao: "Neka jedu kruh!" Ministar je, naime, građanima savjetovao da sami doma peku pekarske proizvode umjesto da prigovaraju visokim cijenama. Država je regulirala cijenu struje, brašna, ulja i mlijeka, a uz to za pečenje kruha treba još samo dobra volja i malo vremena. Ako imaju vremena prigovarati, onda imaju vremena i zamijesiti kruh. Vlada još nije izašla s AI asistentom poput Andrije koji bi objašnjavao kako se miješaju sastojci, koliko ide brašna, kakav kvas i koliko se diže. A koliko Hrvati vole pekarske proizvode, govori podatak da godišnje u prosjeku jedan stanovnik pojede 62 kilograma pekarskih proizvoda. Jabuka, na primjer, pojede oko 14 kilograma godišnje, krumpira 40 kilograma, svinjetine 17 kilograma, ribe samo pet kilograma jer je i njen uzgoj skup, oko pet kilograma sladoleda... Popije i 54 litre mlijeka.