Plan privatizacije BH-Telecoma i HT-a Mostar, koji je na prijedlog
stranih konzultantskih kuća sastavila Vlada FBiH, zasad nije predvidio
tko će i na koji način upravljati, distribucijsko-telekomunikacijskom
kanalizacijom (DTK) kroz koju se provlače telekomunikacijski kabeli.
Pitanje vlasništva
Kako se telekomunikacijska infrastruktura, koja obuhvaća kabele,
zemljište i zgrade za smještaj telekomunikacijske opreme, kabelsku
kanalizaciju, antenske stupove i druge građevine za obavljanje
telekomunikacijskih usluga, u vrijeme bivše Jugoslavije, ali kasnije
radila uglavnom novčanim prilozima građana, ili tadašnjih SIZ-ova,
postavlja se pitanje čije će oni biti vlasništvo.
Hoće li neki od stranih operatera koji budu privatizirali BH-Telecom
ili HT-Mostar automatski položiti vlasnička prava i na ono što su
građani plaćali, ovisit će o odluci i stavu Vlade FBiH.
S time se slažu i predstavnici Federalne agencije za privatizaciju,
koji su nam danas kazali kako u ovom trenutku ne mogu reći tko će biti
vlasnik DTK mreže i kanalizacije kroz koju prolaze kabeli.– Poštovat
ćemo odluku vlade, ali bio bi red da se u obzir uzme pitanje tko je i
na koji način gradio tu infrastrukturu – poručuju iz Agencije.
Konačno rješenje
Iz uprave HT-a Mostar takvo pitanje nisu mogli problematizirati jer,
kako nam je kazao direktor poduzeća Stipe Prlić, kompletan
privatizacijski postupak telekom-operatera vodi Vlada i ona o svemu
donosi končana rješenja.
Kako bi pomogli rješavanje problema vlasništva nad DTK-mrežom, u Vladi
FBiH ističu da će se koristiti iskustvima EU i susjednih država.
Pomoćnik federalnog ministra prometa i veza Hidajet Šerbo tvrdi kako je
o tom pitanju još prerano govoriti.
OPERATERI Privatizacija telekomoperatera i vlasništva nad telekomunikacijskom mrežom
