Sedam godina nakon probnog rada, elektronički karton počeo je služiti svojoj svrsi i uveden je u sve 63 bolnice tvrdi Ministarstvo zdravstva, no liječnici upozoravaju da im je informatički sustav nepregledan i kaotičan, a eKartonom koriste se samo oni mlađe dobi. Otpusna pisma i specijalistički nalazi, nastali temeljem eUputnice, sada su dostupni svim liječnicima u formi eKartona gdje se mogu vidjeti kroničnih stanja, alergije, cijepni karton i aktivne terapije svakog pacijenta, kažu u Ministarstvu zdravstva u kojemu eKarton navode kao krunu informatizacije cijeloga sustava. U pripremi je i nadogradnja tako da će i nalazi, nastali bez eUputnice, biti sastavni dio eKartona, poput onih iz hitne medicinske službe.
Međutim, slikovna dijagnostika još nije uvrštena u eKarton, već samo nalazi u PDF formatu. Slike će biti dostupne preko linkova nakon što se dovrši migracija Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH) u Centar dijeljenih usluga. U Ministarstvu očekuju da će taj posao biti gotov do kraja 2024., a tada bi u eKartonu bila i slikovna (MR, CT, RTG) dijagnostika za područje čitave države. Obiteljski i bolnički liječnici na terenu pozdravljaju novu informatizaciju zdravstva, ali i upozoravaju na niz teškoća s kojima se susreću u praksi.
Bolnički liječnici - treba integrirati eKarton s bolničkim informacijskim sustavom
"Ideja eKartona je odlična, ali tek treba zaživjeti, a stanje je sada dosta kaotično", rekla je Hini predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ivana Šmit. Kaotično stanje objašnjava nepreglednošću sustava, na koji liječnici troše previše vremena umjesto na pacijenta.
U HUBOL-u predlažu integraciju bolničkog informacijskog sustava (BIS) s eKartonom kako bi se podaci automatski prenosili iz jednog sustav u drugi, umjesto da "klikaju" i otvaraju oba sustava na monitoru.
Posebno upozoravaju na loše osmišljene bolničke informatičke sustave, razvijene na bazi iz 1998. za vođenje skladišta, koji su, kažu, "katastrofalni". Tvrde i da postoji puno bolji program koji koriste neke zagrebačke bolnice, uključujući KB Sveti Duh. Puno je pregledniji, ima "manje klikova", no nažalost, istisnut je iz državnih bolnica.
Obiteljski liječnici - eKarton upotrebljava kako tko hoće i može
Primarna zdravstvena zaštita već duže vrijeme elektronički šalje recepte u ljekarne (eRecept), uputnice u bolnice (eUputnice), te naručuju pacijente na preglede, dijagnostiku i bolničko liječenje (eNaručivanje). Od nedavno 'primarci' bi trebali imati i uvid preko eKartona u specijalističke i laboratorijske nalaze kao i otpusna pisma.
"eKarton se za sada tek djelomično koristi u bolnicama, no primjetno više ga koriste mlađi liječnici. Neke bolnice šalju otpusna pisma u eKarton, ali neke još uvijek to ne rade", rekla je Hini obiteljska liječnica iz Splita Vikica Krolo. U informatizaciji zdravstva do sada je, kaže, jedino potpuno zaživio eRecept, koji povezuje primarnu zdravstvenu zaštitu i ljekarne.
Kada su bolnice u igri, eKartonom se koristi "kako tko hoće, može i koliko je zainteresiran". Bilo je i prijetnji da HZZO neće bolnicama platiti pregled ako nalaz nije unesen u sustav. No od toga se odustalo.
Krolo se posebno žali na sustav eNaručivanja i eUputnica, jer im bolnički administratori vraćaju pacijente kada ne mogu pronaći uputnicu u sustavu. Obiteljski liječnici ne vide kod koga naručuju pacijenta, a za puno pretraga uopće nema termina.
"Svi pričaju o pacijentu u središtu sustava, a u bolnicama ne vide poslanu uputnicu i bespotrebno šetaju pacijente", ističe Krolo.
Krolo: Sestrinska otpusna pisma ne šalju se u eKarton
Problem je i što se u eKarton ne šalju sestrinska otpusna pisma i pisma za njegu. Njih se još uvijek šalje u papirnatom obliku.
"Sestrinska otpusna pisma obavezno bi se trebala elektronički slati patronažnoj službi doma zdravlja i liječniku obiteljske medicine, no to se ne radi i nije u eKartonu", ističe Krolo. Na upit o sestrinskoj dokumentaciji, u Ministarstvu kažu da se ona prenosi u eKarton kao sastavni dio medicinske dokumentacije pacijenta u bolničkim zdravstvenim ustanovama.
Neke stvari kod toga "e" dobro funkcioniraju, no treba biti realan, to je javna služba, sve tamo ide sporije od puževog koraka, sve je izuzetno skupo i da postane bar malo kvalitetno potrebna je enormna količina novaca i vremena... Evo, sada nakon skoro 20 godina (od početka projekta) možemo reći da erecept funkcionira uglavnom OK. I da je to počelo funkcionirati pred negdje 2-3 godine... Znači da bi ostale "e" usluge počele funkcionirati, treba još puno godina i puno milijunčeka iz proračuna...