– Za plesnu točku pripremali smo se oko tri tjedna. Dobili smo veliki pljesak i jako smo zadovoljni – govori 12-godišnja Magdalena iz slavonskobrodske Kuće sretnih ciglica, ne skrivajući ponos nakon nastupa na susretima djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi. U ples se, kaže, zaljubila uz prijateljicu, a podrška koju dobiva daje joj snagu i sigurnost. No iza te vedre slike krije se šira i ozbiljnija priča – ona o djeci koja ne odrastaju u vlastitim obiteljima. Oko tisuću djece u Hrvatskoj smješteno je u domovima i drugim oblicima institucionalne skrbi, dok ih je oko 1900 u udomiteljskim obiteljima. To znači da više od trećine djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi i dalje odrasta u institucijama. Stručni standardi, međutim, jasno poručuju – u takvim bi uvjetima trebalo biti najviše 20 posto djece. Razlika između stvarnosti i ciljeva otvara pitanje napreduje li proces deinstitucionalizacije dovoljno brzo.
BEZ RODITELJSKE SKRBI
Surova stvarnost: U domovima 1000 djece, nedostaje udomitelja, posvojenja su spora
Trećina djece bez roditeljske skrbi odrasta u institucijama, cilj od 20 posto, što je stručni standard, još je daleko
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
