Prema projekciji portala Koha Ditore i izlaznim anketama, Pokret Samoopredjeljenje (Vetevendosje) kosovskog premijera Albina Kurtija osvojit će oko 42% glasova građana na današnjim izborima, ne uključujući glasove iz dijaspore. Preračunato u mandate u Skupštini, stranka bi trebala osvojiti 47 od ukupno 120 mandata. Na izborima 2021. godine, Pokret Samoopredjeljenje osvojio je više od 50% glasova i imao apsolutnu većinu.
Demokratska partija Kosova (PDK) ostaje druga politička snaga s oko 21% glasova, što će joj osigurati 23 mandata u Skupštini. Demokratski savez Kosova (LDK) bilježi najveći rast u odnosu na izbore 2021. S manje od 13% glasova tada, sada prema projekciji ima 20%. I ova bi stranka trebali imati 23 mandata.
Kurti jača suverenitet
Parlamentarni izbori na Kosovu, najmlađoj europskoj državi, održani su u turbulentnim vremenima. Sukobi sa Srbijom sve su ozbiljniji, a politički pritisci iz Europske unije i Sjedinjenih Država povećavaju napetost. Premijer Kurti i njegov Pokret Samoopredjeljenje jačaju suverenitet Kosova, unatoč međunarodnim kritikama. Ovi izbori predstavljaju ključnu provjeru Kurtijeve politike prema Srbiji, dijalogu i smanjenju strane pomoći, dok se Kosovo suočava s političkim i ekonomskim izazovima. Sukobi s Beogradom prijete stabilnosti.
Premijer Kurti, bivši politički zatvorenik, odlučan je u jačanju suvereniteta. Njegova vlada poduzela je radikalne mjere, uključujući zabranu korištenja srpske valute i prekid prijenosa novca za srpsku manjinu. Ovi potezi izazvali su napetosti, ali Kurti smatra da su nužni za jačanje suvereniteta Kosova. Suparnici Kurtija, Demokratska stranka Kosova (PDK) i Demokratska liga Kosova (LDK), obećavaju poboljšanje javnih usluga, no bez jasnih planova financiranja.
Kosovo je pod Kurtijem postalo manje ovisno o međunarodnoj zajednici i usmjereno prema političkoj neovisnosti. Dijalog s Beogradom, koji je započeo 2011., pod Kurtijem je praktično nestao. Ključna tema pregovora s Beogradom je formiranje "Zajednice srpskih općina" s autonomnim pravima, što Beograd vidi kao uvjet za prestanak blokiranja članstva Kosova u međunarodnim organizacijama. Kurti se protivi tome, smatrajući da bi to osnažilo utjecaj Srbije. Situacija je dodatno zaoštrena zabranom korištenja dinara na sjeveru zemlje, što je izazvalo nasilje i prijetnje terorizmom, uz intervenciju NATO-a. Kosovo je na prekretnici, suočeno s izazovima unutarnje stabilnosti i izgradnje odnosa sa susjedima i međunarodnom zajednicom.
Parlament Kosova ima 120 zastupnika. Od toga, 100 zastupnika bira se izravno, dok je 20 rezervirano za manjinske zajednice: 10 za Srbe, četiri za Rome, Aškalije i Egipćane, tri za Bošnjake, dva za Turke i jedno za Gorance. Ovakva struktura osigurava zastupljenost manjina, ali i dalje izaziva kontroverze, posebno među srpskom zajednicom. Na Kosovu živi između 100.000 i 120.000 Srba, što čini 6 do 7% ukupnog stanovništva, a zastupljenost Srba u kosovskom parlamentu je 8,3%. Za Srbe je rezervirano i jedno ministarsko mjesto.
Kosovo ima višestranački sustav, a izbori se održavaju na lokalnoj i nacionalnoj razini. Parlament Kosova, Skupština, ima 120 zastupnika. Od toga, 100 zastupnika bira se izravno, dok je 20 rezervirano za manjinske zajednice: 10 za Srbe, četiri za Rome, Aškalije i Egipćane, tri za Bošnjake, dva za Turke i jedno za Gorance. Ovakva struktura osigurava zastupljenost manjina, ali i dalje izaziva kontroverze, posebno među srpskom zajednicom. Na Kosovu živi između 100.000 i 120.000 Srba, što čini 6 do 7% ukupnog stanovništva, a zastupljenost Srba u kosovskom parlamentu je 8,3%. Za Srbe je rezervirano i jedno ministarsko mjesto.
Većina Srba živi na sjeveru Kosova, najviše u Mitrovici, dok manjina živi u enklavama poput Gračanice i Štrpca. Politički krajolik kosovskih Srba je fragmentiran. Najjača politička opcija je Srpska lista, koju podržava Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka. Zalaže se za suradnju s institucijama Kosova uz podršku Beograda, ali je kritiziraju zbog prevelike bliskosti s Vučićem. Osim nje, postoji nekoliko manjih stranaka: Građanska inicijativa Sloga traži veću autonomiju Srba, Koalicija za slobodu zagovara neovisnost od Beograda, dok Srpski demokratski savez i Narodna inicijativa za Kosovo i Metohiju imaju lokalni fokus. Odnosi između ovih lista su često napeti, jer se razlikuju u pogledu na suradnju s Prištinom i Beogradom. Srpska lista ima dominantnu ulogu, ali manje stranke je često optužuju za autoritarnost i monopolizaciju političkog prostora. Indikativno je da izbori na Kosovu nisu samo politički događaj od lokalnog značaja, već test stabilnosti regije i šire geopolitičke dinamike. Njihov ishod može presudno utjecati na odnose sa Srbijom, Europskom unijom i globalnim silama poput SAD-a, Rusije i Kine.
Politička scena ostaje duboko podijeljena između vladajućeg Vetevendosja premijera Albina Kurtija i razjedinjene oporbe. Ključne teme izbora uključuju ekonomski razvoj, status srpske manjine i pregovore s Beogradom. Ishod izbora može odrediti smjer kosovske diplomacije – hoće li Priština nastaviti prozapadnim putem ili se suočiti s novim tenzijama u regiji.
Rusija, koja ne priznaje neovisnost Kosova, koristi izbore za slabljenje utjecaja NATO-a i EU na Balkanu. Potencijalne operacije dezinformiranja, podrška prosrpskim elementima i narušavanje stabilnosti dio su strategije Moskve koja nastoji spriječiti kosovsku konsolidaciju. Eskalacija na sjeveru Kosova mogla bi poslužiti kao povod za jačanje ruskog i srpskog utjecaja u regiji.
SAD, kao ključni saveznik Kosova, nastoji osigurati miran i demokratski proces, dok NATO-ov KFOR ostaje jamac stabilnosti. Međutim, mogući pokušaji destabilizacije mogu zahtijevati snažniju američku intervenciju. Washington nastoji spriječiti svaki vanjski utjecaj koji bi ugrozio kosovsku neovisnost i regionalnu sigurnost.
U igri SAD, EU, Rusija i Kina
Ishod izbora također određuje budućnost dijaloga s Beogradom. Ako pobijede prozapadne snage, pregovori bi mogli dobiti novi zamah. No, jačanje nacionalističkih opcija moglo bi zaoštriti odnose, dok bi Srbija, uz podršku Rusije, mogla ojačati svoje pozicije u srpskim enklavama na Kosovu. EU, unatoč smanjenom utjecaju, nastavlja posredovati u dijalogu i nadzirati izborni proces. Bruxelles će pozivati na poštivanje rezultata i nastojati održati pritisak na obje strane u cilju dugoročne stabilnosti. Kina, sve prisutnija na Balkanu, mogla bi iskoristiti izbore za jačanje svog diplomatskog i gospodarskog utjecaja. Kosovski izbori imaju dalekosežne posljedice, ne samo za unutarnju politiku već i za globalnu scenu. Njihov ishod oblikovat će odnose s Beogradom, stabilnost Balkana i rivalstvo globalnih sila.
Jugoslavija je naj više odgovarala srbiji i tu nema govora