Imaju li političari koji se bore za saborske mandate u 1. izbornoj
jedinici rješenja za probleme u prometu, prostornom
planiranju i financiranju grada te za spašavanje njegovih
stanovnika od bahatosti moćnih? Biračima su se na sučeljavanju u
organizaciji Večernjeg lista, Medije Servisa i RTL Televizije
predstavili: Antun Vujić (SDP), Alenka Košiša
Čičin-Šain (HNS), Jadranka Kosor (HDZ), Tatjana Holjevac
(HSS-HSLS) i Mirela Bušljeta Felc (HSP).
U Zagrebu se zgrade
ruše, građani se bune protiv gradnje na Cvjetnom trgu, a dio
SDP-ovih zastupnika bojkotirao je izglasavanje GUP-a. Može li grad
podnijeti ovoliku količinu izgradnje?
A. KOŠIŠA ČIČIN-ŠAIN: Grad ne može
podnijeti toliku izgradnju, osobito ne u tako kratkom vremenu.
Urušavanja su posljedica gradnje na zemljištu
koje nije za gradnju. Zagreb vodi stihijsku politiku i udovoljava samo
privatnim investitorima.
VUJIĆ: Nije riječ ni o kakvom bojkotu. Vijećnici su prekasno dobili
materijal da bi ga proučili. Bilo bi dobro još jednom
razmisliti o GUP-u.
M. BUŠLJETA FELC: Novim GUP-om protežira se profit, a ne
sluša se mišljenje nas vijećnika četvrti Donji
grad koji smo se protivili devastaciji jezgre grada.
VUJIĆ: Vrlo je teško zamisliti da netko osim privatnika može
investirati, ali te investicije potrebno je staviti pod nadzor.
A. KOŠIŠA ČIČIN-ŠAIN: Nitko nije
protiv privatnih investitora, ali oni ne smiju određivati kriterije za
gradnju.
T. HOLJEVAC: Trebalo bi i građevinsku inspekciju staviti pod upravu
grada jer sada ne radi ništa sve dok joj netko ne podnese
prijavu.
A. KOŠIŠA ČIČIN-ŠAIN: Da je slučajno
inspekcija unutar Grada Zagreba, ne bi uopće djelovala.
J. KOSOR: Problem GUP-a stalna je prenamjena zemljišta.
Politički cirkus koji se odigrao u SDP-u rezultat je toga
što esdepeovci nisu htjeli prihvatiti GUP prije izbora. U
osnovi je sukob Bandićevih i Milanovićevih ljudi.
VUJIĆ: Vrlo mi je čudno da netko iz druge stranke tako dobro poznaje
prilike u SDP-u. Stranka je cjelovita i, gospođo Kosor, možete joj
pristupiti.
T. HOLJEVAC: Zamislite da je GUP donesen glasovima SDP-a i HDZ-a jer su
jučer prvi put svi hadezeovci bili na sjednici.
Slučaj Kupska – kako prisiliti HEP da preuzme odgovornost za
stanare?
A. KOŠIŠA ČIČIN-ŠAIN: Da sam ja
direktorica Tehnike, najprije bih sanirala urušene kuće, a
nakon toga bih se dogovarala s državom i HEP-om o tome tko je kriv i
tko mora platiti troškove. Ne mogu građani biti taoci ovakve
krize.
VUJIĆ: U ovom slučaju ne postoji odgovornost Grada, investitor je
državna tvrtka. Građani moraju dobiti odštetu.
M. BUŠLJETA FELC: Grad je odgovoran jer pušta
građevinsku mafiju da radi što hoće.
T. HOLJEVAC: Zagreb je poduzeo sve i smjestio ljude, a ostalo nije
odgovornost Grada.
J. KOSOR: Projekt i izvođenje bili su loši, ali prije svega
odgovornost snosi Grad jer je GUP-om omogućeno da se kraj malih kućica
grade mastodonti.
VUJIĆ: Investitor je državna tvrtka, inspekciju provodi ministarstvo, a
krivac je Grad?!
Kako biste
riješili problem prometa u gradu? Treba li i država u tome
pomoći, primjerice, sufinanciranjem podzemne željeznice?
J. KOSOR: Mislim da Zagreb ima dovoljno bogat proračun, pa može sam
riješiti prometne probleme. Metro nije dobro
rješenje jer Zagreb ima puno podzemnih voda.
A. KOŠIŠA ČIČIN-ŠAIN: Trebao bi Zagreb
graditi lakotračničku željeznicu modelom javno-privatnog partnerstva, a
u to bi se mogla uključiti i država. Podzemne vode nisu uopće problem
za gradnju metroa.
VUJIĆ: Još 1971. godine Hrvatska je željela napraviti
podzemnu željeznicu u Zagrebu. Paradoksalno je da se iz Siska i
Koprivnice rado vozimo vlakom do Zagreba, a da s kraja na kraj grada
idemo autom.
M. BUŠLJETA FELC: Ne bih se usudila davati
rješenje za promet jer to nije moja struka. Političku odluku
treba donijeti tek kada struka kaže što treba.
T. HOLJEVAC: Postojeća regulativa koja sužava ceste tjera nas da idemo
pod zemlju lakotračničkom željeznicom ili metroom. To mi moramo
napraviti, ali bilo bi dobro da u tome sudjeluje i država. Vladu i
Sabor treba s Markova trga preseliti na Savu, a Zagrepčanima vratiti
Gornji grad.
I. IZBORNA JEDINICA Okrugli stol Večernjeg lista, Medija Servisa i RTL Televizije