Nove kineske mjere kontrole izvoza rijetkih zemnih metala mogle bi ozbiljno ugroziti globalnu proizvodnju automobila, izvještava Financial Times. Zalihe magneta, ključnih za električna vozila, vjetroturbine i vojne sustave, mogle bi se iscrpiti u roku od nekoliko mjeseci ako Kina potpuno obustavi izvoz tih sirovina. Peking je u travnju dodatno pooštrio ograničenja izvoza na sedam rijetkih zemnih elemenata, kao odgovor na američke carine od 145 posto koje je ponovno uveo predsjednik Donald Trump. Te mjere najviše pogađaju industrije koje se oslanjaju na sofisticirane magnete, a pogođeni proizvođači, koji trenutno raspolažu zalihama za svega tri do šest mjeseci, ubrzano pokušavaju pronaći alternativne dobavljače kako bi izbjegli velike poremećaje u proizvodnji. Trgovac metalima iz frankfurtske kompanije Tradium, Jan Giese, izjavio je kako su mnogi kupci zatečeni nespremni: "Većina proizvođača automobila i njihovih dobavljača ima zalihe magneta za dva do tri mjeseca. Ako u tom roku magneti ne stignu u EU ili Japan, mislim da ćemo imati zaista ozbiljne probleme u lancu opskrbe automobilske industrije."
Najnovije kineske mjere prvenstveno pogađaju teške i srednje rijetke zemne metale poput disprosija, terbija i samarija, koji se koriste za izradu magneta visoke učinkovitosti otpornih na ekstremne temperature – tehnologije ključne za vojne zrakoplove, projektile, dronove, ali i električne automobile i vjetroturbine. Jedan visoki dužnosnik iz automobilske industrije upozorio je da će "ova ograničenja imati velik utjecaj na Teslu i sve ostale proizvođače automobila", te ozbiljnost kineske politike ocijenio s "7 ili 8 od 10". Prema tom izvoru, cilj Kine nije direktno uzvraćanje carinama, već neizravni pritisak: "To je oblik odmazde kojim kineska vlada poručuje: 'Nećemo više odgovarati istom mjerom na carine, ali ćemo vas pogoditi tamo gdje boli, pa će vaše tvrtke vršiti pritisak na vlastite vlade da promijene tarifnu politiku.'" Iako su rijetki zemni metali relativno rašireni u Zemljinoj kori, prerada je složen i ekološki zahtjevan proces. Kina drži gotovo potpunu kontrolu nad preradom teških rijetkih elemenata, što joj daje ključnu stratešku prednost.
Laki rijetki metali poput neodimija i praseodimija, koji se koriste u nešto većim količinama, za sada nisu obuhvaćeni ograničenjima. Analitičari ističu kako to Kini ostavlja prostor za dodatni pritisak ako se trgovinski rat produbi."To Kini ostavlja velik prostor za dodatne prijetnje", kaže Cory Combs iz kineske savjetodavne kuće Trivium.Prema novim pravilima, svaki izvoz rijetkih metala iz Kine mora imati posebnu izvoznu dozvolu, dok je slanje tih sirovina u SAD izričito zabranjeno. Iako se provedba ovih mjera još ne odvija u potpunosti sustavno, zabrinjava činjenica da su neki kineski izvoznici već proglasili višu silu i povukli pošiljke iz ponude, dodatno narušavajući ionako nepredvidivo tržište.
Japanske vlasti strahuju od potencijalnih poremećaja, a njihova sigurnost oslanja se na državne rezerve i postojeće zalihe koje, kao i kod ostalih proizvođača, traju dva do tri mjeseca. Jedan japanski dužnosnik ističe:"Zalihe teških rijetkih zemnih metala nisu dovoljne da se spriječe mogući poremećaji u opskrbnom lancu automobilske industrije."
Dodaje i: "Ključno je pitanje možemo li na vrijeme izgraditi novi, alternativni opskrbni lanac da premostimo ovu situaciju. Za sada ostaje nejasno kako će Kina u praksi provoditi ograničenja donesena 2. travnja. Analitičari ukazuju da se odluke donose u vrijeme kada je i sama Kina suočena s izazovima – prvenstveno zbog građanskog rata u Mjanmaru koji otežava nabavu sirovina za preradu. Zabrana izvoza mogla bi pomoći Pekingu da zadovolji vlastite domaće potrebe.
Premda se Kina dosad suzdržavala od potpunih zabrana koje bi joj nanijele ekonomsku štetu – kao što je bio slučaj s galijem – izvoz nekih drugih metala, poput antimona koji se koristi u streljivu, već je ozbiljno poremećen. "Ključno je pitanje koliko će vremena trebati za obradu izvoznih dozvola", zaključuje Jan Giese. Kineska dominacija ovim sektorom nije slučajna – počeci rudarenja rijetkih metala u zemlji sežu još u 1950-e, a veliki iskorak dogodio se krajem 1970-ih zahvaljujući niskim troškovima rada, lošim ekološkim standardima i stranom tehnološkom znanju. "Mnoge tehnologije koje su koristili razvijene su u SAD-u, Japanu ili Europi. Kinezi su ih usvojili i s vremenom poboljšali," kaže Stan Trout iz konzultantske kuće Spontaneous Materials.
Kinesko vodstvo vrlo rano je prepoznalo stratešku važnost ovih resursa. Još 1992. godine tadašnji lider Deng Xiaoping izjavio je:
"Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke minerale." Danas, tri desetljeća kasnije, ta se vizija ostvarila – Kina kontrolira gotovo cijeli globalni opskrbni lanac, od rudnika do gotovih proizvoda. Prema podacima američke Geološke službe, SAD je u razdoblju od 2020. do 2023. čak 70 posto svojih potreba za rijetkim zemnim metalima podmirivao upravo iz Kine.
U mom zivotu vidio sam nekoliko pokusaja ucjene redovitih kupaca i svaki puta su na kraju ucjenjivaci pozalili. Bilo je doba kada je Kuba bila glavni dobavljac secera Americi i Kanadi (secer iz secerne trske). Fidel Castro je zelio prisilom ucjene nesto forsirati uskracujuci prodaju svojim redovitim kupcima. Te godine je secer u Kanadi i Americi bio jako skup jer su morali uvoziti iz Europe secer proizveden iz secerne repe. Slijedece sezone Ameri i Kanadani su posijali vlastitu secernu repu i od tada to stalno cine. Fidel se tada zalio da oni njega nepravedno bojkotiraju. Nesto slicno je i Vladimirovic Putler ucinio prije desetak godina i prijetio pocetkom rata u Ukraini. Imam osjecaj slicno ce se dogoditi i Kini jer te rijetke zemlje nisu ekskluzivno samo u Kini. Tih minerala ima svuda u svijetu u manjim ili vecim kolicinama i samo je pitanje Zapada odluciti da sami proizvode sta im je potrebno a ne da su ovisni o nepouzdanom dobavljacu.