Bio je vruć i sparan dan tog 26. srpnja 1869., samo je lagani povjetarac, koji je donio propuh s velikih, širom otvorenih prozora, strujao oko stola za kojim su bili ministri, bankari i inženjeri i potpisivali važan ugovor za središnju Hrvatsku; tadašnje ugarsko-hrvatsko ministarstvo komunikacija ugovorom je pokrenulo izgradnju planinske pruge između Rijeke i Karlovca koju su povjerili konzorciju pod imenom Generalno građevno poduzetničtvo željezničke pruge Karlovac – Rijeka, sa sjedištem u Beču.
Konzorcij su činile dvije banke, Francusko-austrijska i Francusko-mađarska, te građevinska tvrtka braće Guida i Oscara Pongratza. Njime je odlučeno da će se Budimpeštu napokon, preko Zagreba i Karlovca, tada najbržim prijevoznim sredstvom, željeznicom, povezati s Rijekom Jadranskim morem i ostatkom svijeta. Tom su prugom, zapravo, spojena kontinentalna i primorska Hrvatska.
NIZINSKA PRUGA ZAGREB – RIJEKA
Strateški najvažniji projekt HŽ-a u 21. stoljeću: Vrijednost radova je oko 3 milijarde eura
Sadašnjom prugom prvi je vlak prošao prije 152 godine; sagradilo ju je 23.000 radnika za četiri godine, a za njih su uz koridor sagrađena čitava mala naselja, dvije bolnice, radionice za obradu kamena, željeza i drveta
Komentara 26
JO
Valjda sad iz Vinkovaca do Zagreba stignem za 5 sati umjesto 6....
Sada je sve tri puta skuplje! Jedan meni - jedan tebi - i jedan onom tko ce odraditi posao!
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Kad kažem, da sam u školu počeo ići krajem 40-tih godina prošlog stoljeća, jasno je da spadam među one stvarno starije. Dakle, jedna od stvari koju sam u osnovnoj školi čuo bila je, da je željezničku vezu između Zagreba i Rijeke postavila u XIX st. "trula Austro-Ugarska" (poznata također kao "tamnica naroda"). Jasno, sagradila je da bi nas iskorištavala. Pruga je iz nepoznatih razloga, jasno zlonamjernih, bila položena planinskom trasom. Navodno je stara "trula Kraljevina Jugoslavija" imala planove zamijeniti to loše rješenje kraćom nizinskom trasom. Jedan od razloga, da se to nije ostvarilo, bio je, kako su "znali dobro obaviješteni", to da je "pokvarena vlada u Beogradu" kočila napredak hrvatskih krajeva. Svim tim preprekama je došao kraj prije nešto više od 30 godina, kada smo konačno primili stvari u svoje ruke. Kao što čujemo, nova nizinska pruga tek što nije. Zgodna priča, zar ne? Ili ... Znajte, ta "tamnica naroda" tj. Habsburška monarhija, kasnije Austro-Ugarska je bila posljednja stvarna država na našim prostorima, koja je sustavno razvijala sve svoje krajeve. Tko je uspostavio pravni sistem, školstvo, zdravstvo ... a, da, i željezničke pruge. Države nasljednice su to ili nadograđivale ili upropaštavale. Vratimo se prugi. Trasa je bila izabrana nakon razmatranja raznih mogućnosti, jedna je bila i nizinska. Danas teže shvatljivi razlog odabira planinske trase je bio nastojanje da se prometno poveže što više zabačenih krajeva. Nakon toga primili su se posla.