Konverzija kredita u švicarskim francima u eurske kredite dobra je za hrvatsko gospodarstvo pa je spor hrvatske Vlade i banaka pao u drugi plan, a potražnja za hrvatskim državnim obveznicama ponovno raste, uvodni je komentar agencije Bloomberg na tekst kojim se analizira utjecaj konverzije na hrvatsko gospodarstvo i kretanje javnog duga. Agencija je za sugovornike izabrala nekoliko investicijskih menadžera koji su proteklih dana ulagali u hrvatski javni dug. Nakon što je Vlada najavila zakon o konverziji, vrijednost CDS-ova (premija na rizik) za hrvatske obveznice, kojima se mjeri razina rizika za pojedinu državu, skočila je za 25 bazičnih poena i dodatno se povećala cijena koju plaćamo na zaduživanje u odnosu na ostale države.
Nije najbolja reklama
No, oni koji kupuju hrvatske obveznice vjeruju da je riječ o papirima koji će im donijeti zaradu jer vrijedimo više nego što pokazuju rejting agencije. Jedan od njih je i Lutz Röhmeyer, direktor Landesbank Berlin Investmenta, koji je za Bloomberg kazao da je "vrlo optimističan u pogledu Hrvatske". Timothy Ash, kreditni analitičar u Nomura Internationalu u Londonu, izjavio je da su se krediti u švicarskim francima morali riješiti jer se sve previše otegnulo i pritiskalo je tržišta i banke.
– Kao i u Mađarskoj, bankarski će sektor u konačnici uz gunđanje ipak prihvatiti rješenje – smatra Ash. Kako su domaća stručna javnost i financijski sektor kritični prema konverziji, Bloombergov pozitivan kut gledanja svojevrsno je iznenađenje. Lutz Röhmeyer, direktor Landesbank Berlin Investmenta, za Večernji list kaže da je kupovao hrvatske državne obveznice jer očekuje rast hrvatskog rejtinga, a samim tim i zaradu na uloženo. No, Röhmeyer također upozorava da prisilna konverziji CHF kredita nije najbolja reklama za međunarodne investitore zbog gubitaka banaka i utjecaja na kreditnu aktivnost. Strane banke bit će opreznije i prilagoditi se na rizičnije regulatorno okruženje, što će imati utjecaja i na gospodarski rast. Tu su i mogući fiskalni rizici za državu ako sud zatraži da se u dogledno vrijeme bankama nadoknadi financijska šteta – ističe Lutz Röhmeyer i dodaje: – Na tržištu kapitala svaki rizik ima svoju cijenu i to sam htio naglasiti. LBB-INVEST dosta je uložio u hrvatski državi dug jer smatramo da je Hrvatska kao zemlja podcijenjena. Zbog duge recesije kreditne su agencije smanjile hrvatski rejting, ali apsolutna razina bogatstva i sposobnost za servisiranje duga vrlo su povoljni ako se Hrvatsku gleda u regionalnim okvirima. Dakle, naša analiza pokazuje da je hrvatski rejting prenizak i da će se povećavati pa su i prinosi previsoki u odnosu na fundamente.
Vladimir Gligorov iz bečkog Instituta za zemlje u tranziciji objašnjava da problem konverzije treba odvojiti od trenutačnih poteza ulagača.
– Države postaju zanimljivije ulagačima ako procijene da će njihova privreda ostvariti rast, a Hrvatska ga je nakon dugo vremena ostvarila. Konverzija na to nema utjecaja, premda to ne znači da banke neće imati gubitaka, jer hoće. Izvuku li iz tih gubitaka određene pouke i nauče lekciju, onda je to pozitivno – ističe Gligorov i dodaje da su se banke trebale osigurati od rizika da dužnici neće moći vraćati kredite.
Ulagači gledaju unaprijed
– Izgledalo je da će franak donijeti laku zaradu, ali banke su trebale znati da država neće preuzeti rizik na sebe. Da su uz taj kredit prodavale i osiguranje, mogle su se iz njega naplatiti – ističe Gligorov, koji ne vjeruje da će zakon usporiti daljnje investicije u zemlji.
– Ne ulazim u pravne elemente, ali kao laiku mi se čini da će banke teško osporiti zakon na Ustavnom sudu – ističe Gligorov, koji razumije motive zbog kojih se ovih dana kupovao državni dug.
– Investitori gledaju unaprijed i ako su izgledi za rast dobri, ulagat će i u imovinu i u obveznice. Kad bi investitori bili opterećeni prošlošću, odavno ne bi imali ni lipe investicije – ističe Gligorov, koji procjenjuje da će Hrvatska u idućim godinama u prosjeku rasti oko 3 posto, prije svega zbog izvoza, investicija, a onda i oporavka osobne potrošnje.
>> 'Da je Hrvatska prije 10-ak godina bila članica EU, švicarac se ne bi mogao dogoditi'
>> Prijedlog ministra Lalovca o švicarcima je jeftin predibzorni trik
pa naravno. čim je zemlja uređenija, ulaganja su sigurnija.