Hrvatska će i ove godine i stopom gospodarskog rasta i inflacijom poprilično premašiti prosjek Europske unije, ali tekuća kretanja jasno pokazuju usporavanje tempa gospodarske aktivnosti. U Vladi za ovu godinu računaju s realnim rastom BDP-a od 3,2 posto, što je niže od ostvarenja u prvom polugodištu. Nakon što je Hrvatska narodna banka nedavno izašla s tzv. brzom procjenom koja upućuje na 2,8 posto godišnjeg rasta u trećem tromjesečju, jučer objavljeni kolovoški CEIZ indeks zagrebačkog Ekonomskog instituta sugerira i nešto jače usporavanje.
Konkurentnost i produktivnost
Prema tom indikatoru poslovnog ciklusa, godišnja bi stopa za tri ljetna mjeseca mogla usporiti na 2,4 posto, ali u EIZ-u napominju kako za precizniju procjenu treba pričekati vrijednosti za rujan. Trend usporavanja, uz i dalje povišenu inflaciju, sve češće potiče i propitivanja rasta proračunskog deficita i fiskalnog prostora Vlade za djelovanje u slučaju nepovoljnih manifestacija neizvjesnosti koje već duže vrijeme obilježavaju vanjsko okruženje, od trgovinskih (carinskih) trvenja do sigurnosne situacije. “U dobrim smo vremenima, a plešemo na granici (3% BDP-a) Maastrichtskog kriterija za deficit”, rekao je Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca na panelu o makroekonomskim izgledima koji je održan u sklopu jučerašnje konferencije “Zagreb financijski forum” u organizaciji Poslovnog dnevnika. U HUP-u ne propuštaju nijednu priliku upozoriti na problem konkurentnosti i produktivnosti domaćeg gospodarstva, što u novije vrijeme uglavnom vežu uz (jači) tempo rasta plaća u javnom sektoru, kao i povećanje propisanog minimalca.
Istodobno, rast realnih plaća (povrh službene stope inflacije) umnogome je zaslužan za razmjerno visoke stope rasta osobne potrošnje, a onda i BDP-a, podsjetio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Oslanjanje rasta BDP-a na domaću potražnju potiče određene neravnoteže, ali zasad je za izvoznike okruženje i dalje prilično zahtjevno. Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, ističe kako povoljno razdoblje nije iskorišteno za stvaranje rezervi za lošija vremena, što se očituje u povećanju deficita, ali da to kratkoročno ne zabrinjava. Ipak, rigidna rashodna strana može biti itekako ograničavajuća kad uslijedi usporavanje. Imajući u vidu da ove i iduće godine predstoje i nadalje veliki priljevi europskog novca s osnove preostalih velikih triju rundi sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, usporavanje gospodarskog rasta bit će umjereno, ali Živković Matijević pritom apostrofira velike regionalne razlike u tom pogledu unutar Hrvatske. Grad Zagreb nosi, naime, više od 30 posto BDP-a.
Stanovništvo nije prezaduženo
U fokusu Zagreb Financijskog foruma su bile i teme vezane uz financijski sektor. Direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko je govoreći o konkurentnosti domaćeg bankarstva rekla kako su naše banke u nekim segmentima bolje od europskih (npr. omjer troškova i prohoda poslovanja), kao i da sektor stanovništva nije prezadužen.
Ana Zorić, ravnateljica Uprave za financijski sustav pri Ministarstvu financija najavila je i zakonske promjene vezane uz potrošačko kreditiranje i stambeno potrošačko kreditiranje kojim se u okviru usklađivanja europske regulative ide u smjeru dodatnog jačanja zaštite potrošača.
Otvori KEKS Pay
