Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Što je zajedničko za četiri velike krize koje su zadesile svijet u posljednjih nešto više od deset godina?

U vrijeme povećane nesigurnosti strah za vlastiti život, vlastitu budućnost, vlasništvo, obitelj, postaju najvažnija briga za većinu ljudi. U takvim okolnostima prva žrtva je sloboda. Druga – demokracija.
13. travnja 2020. u 14:17 20 komentara 3186 prikaza
Koronavirus u Sloveniji
Foto: Reuters/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

U političkoj mobilizaciji strah i mržnja uvijek idu zajedno. To su dva lica iste političke taktike, brze masovne mobilizacije, zaobilaženja procedura i institucija predstavničke demokracije i kreiranja javne podrške autoritarnoj pa čak i diktatorskoj vlasti. Kad su ljudi prestrašeni vrlo je lako uprijeti prstom u neku manjinu i reći – oni su krivi; oni su ti koji nas ugrožavaju; ako se njih riješimo sve će opet biti u redu.

Pater Mijo Nikić: 'Nevidljiva, ali zastrašujuća sila vreba: Ovi savjeti uzimaju u obzir svu istinu o čovjeku'

Svaka manjina može poslužiti: nacionalna, seksualna, rasna, politička, regionalna, dobna ili izbjeglička. Stvaranje atmosfere straha gotovo u stopu slijedi mržnja, kolektivna emocija jednakog homogenizirajućeg učinka, ali mnogo snažnije destruktivne energije. Spretni populistički vođe stoljećima koriste tu taktiku kako bi mobilizirali podršku za svoje diktature.

U vrijeme povećane nesigurnosti strah za vlastiti život, vlastitu budućnost, vlasništvo, obitelj, postaju najvažnija briga za većinu ljudi. U takvim okolnostima prva žrtva je sloboda. Druga – demokracija. Kao što je netko komentirao nakon što je krajem ožujka mađarski Parlament izglasao zakon kojim Viktoru Orbanu daje pravo da vlada pomoću uredbi, zaobilazeći Parlament i to bez vremenskog ograničenja – prva demokracija je pala kao žrtva corona virusa.

Vietnam USPJEŠNA BORBA Imaju 95 milijuna stanovnika, nula preminulih - što svijet može naučiti od Vijetnama?

Međutim, cijeli proces je započeo mnogo ranije. Covid-19 je samo najnovija od četiri velike krize koje su zadesile svijet u posljednjih nešto više od deset godina. Svima im je bio zajednički strah, mržnja i masovna mobilizacija.

1. Prva je bila financijska kriza 2008. Ona je donijela skupe i komplicirane mehanizme spašavanja banaka i štednju i rezanje javne potrošnje za srednju klasu i siromašne. Ta kriza nije iskorištena kako bi se svijet i pojedina društva suočili s tempiranom bombom nejednakosti. Štoviše, nije uspjela potaknuti svijet da se uhvati u koštac ni sa stvarnim siromaštvom, kako globalno tako i unutar pojedinih država. Teza da je preživljavanje i dobrobit ljudi svrha svake ekonomije (Mazzucato), ostala je zakopana u akademskim raspravama, daleko od praktičnih mjera koje su donosile pojedine vlade. Čak i ako prihvatimo da u današnje vrijeme ljudi žive bolje nego bilo koja prethodna generacija, standard ove generacije ne raste, već stagnira ili čak pada. Financijska kriza je u Europi proizvela nesigurnost i strah, a ubrzo nakon toga svi su počeli mrziti Grčku. Zemljama Južne Europe čak je nadjenuta pogrdna kratica PIGS (Portugal, Italija, Grčka, Španjolska). Tako su oni koji su najviše stradali u ovoj krizi proglašeni krivima za opću nesreću.

2. Druga je bila izbjeglička i migrantska kriza 2015. Ona je bila rezultat ratova u Iraku i Siriji i “povijesnog nesporazuma” između Europe i Turske. Proizvela je strah, nakon kojeg je vrlo brzo uslijedila mržnja prema izbjeglicama i migrantima. Populisti su gotovo momentalno prepoznali priliku koju im je ova kriza otvorila da učine javno i politički prihvatljivim šovinizam, rasizam i bigotnost. Nije bilo teško uvjeriti domaće stanovništvo mnogih europskih država da žrtvuje malo slobode u zamjenu za zaštitu od “muslimanskih hordi” koje su nadirale na njihovim granicama.

Koronavirus u SAD-u BORISLAV RISTIĆ Na kraju svih krajeva uvijek je jedan novi početak

3. Treća je populistička kriza iz 2016. Iako su Europa i svijet imali svoje populiste i prije 2016. od kojih su neki povremeno bili i na vlasti, ova kriza je u punom smislu riječi nastupila tek izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika. Cijeli dotadašnji vrijednosni sustav je okrenut naopačke. Alternativne činjenice, tj. ne govorenje istine, tj. laganje postalo je prihvatljivo. To je postao novi standard, nova normalnost. Napadanje manjina od strane vodećih političara postalo je redovna pojava. Mržnja i podjarivanje mržnje postali su standardni instrumenti politike. Najčešće je ta mržnja podjarivana protiv “elite”. Malo detaljniji uvid pokazuje da od samog početka ta “mrska elita’ nije bila ni financijska elita, ni elita moći, ni vojna elita, ni estradna elita. Ta napadana elita je uvijek i jedino bila elita znanja

i stručnosti. Stručnost, odnosno stav da je za dobro obavljanje bilo kojeg posla potrebna određena količina znanja, to je pravi, istinski neprijatelj populizma. Tako je populizam, uz mržnju prema manjinama, mobilizirao i mržnju prema znanju i stručnosti. Zamotavši to u jezik antielitizma, populisti su dobili podršku upravo onih ljudi koji će postati najveće žrtve njihovih politika.

4. Četvrta je kriza Covid-19 pandemije. Ova kriza je proizvela planetarni strah i visoku razinu neizvjesnosti. U staroj, teško održavanoj ravnoteži između slobode i sigurnosti, odjednom je snažno prevagnula sigurnost. Istovremeno, i društva i institucije dočekali su ovu katastrofu već načeti prethodnim krizama. Vrijednosti i standardi slobode i liberalne demokracije bili su pod kontinuiranim napadom i revizijom već više od desetljeća. Posao “Corona diktatora” bio je relativno jednostavan. Jedino je bilo važno da u svojoj transformaciji iz “neliberalnih demokrata” u “corona diktatore” budu brzi i efikasni. Na početku su pokušali pronaći nekoga koga treba okriviti i mrziti: coronu su nazivali “Kineskim virusom”, poticali su ljude da se međusobno potkazuju i prijavljuju u vrijeme karantene, krivili su Talijane, Europsku uniju. Ali pandemija se širi prebrzo i nikoga ne štedi, tako da oni koji su jučer upirali prstom u druge, već sljedeći dan sami postaju središtem širenja zaraze. Populistički trikovi postaju beskorisni i iritantni, a često i smrtonosni. U općoj opasnosti znanje i stručnost su jedino što nas može spasiti. Odjednom ljudi žele vođe koji znaju voditi, upravljače krizom koji znaju upravljati krizama, liječnike koji znaju liječiti i upravljati pandemijom, znanstvenike koji će pronaći cjepivo, novinare koji će ih istinito i pravodobno informirati. Istina i stručnost postali su ključni za preživljavanje. Zato populisti / neliberalni demokrati / corona diktatori moraju djelovati brzo.

Koronavirus Koronavirus U SVIJETU U Francuskoj u jednom danu preminule 574 osobe, 4.188 novozaraženih

Poruka koju sada šalju svojim građanima je: za vaše vlastito dobro treba vam čvrsta ruka! S mnogih strana se čuje kako se u ovoj situaciji ne treba zamarati i odugovlačiti rješenja s demokratskom procedurom, ili kako je opravdano smanjiti pa i ukinuti slobode ako će to spasiti i jedan ljudski život. Takvi i slični trikovi se koriste kako bi se suspendirale već i onako oslabljene liberalne demokracije. Ljudi to prihvaćaju uglavnom zato što su prestrašeni i zbunjeni, a i zato što su neke od tih mjera potrebne i opravdane u vrijeme ekstremne krize. No te se mjere počinju uvoditi bez jasnog vremenskog roka kada će se ukinuti ili barem revidirati, bez parlamentarnog nadzora i bez jasnog stava kome odgovaraju oni koji provode privremene mjere. Kao i poskupljenja u dućanima koja u pravilu rezultiraju tzv. ljepljivim cijenama – cijenama koje se dižu kad sirovine poskupljuju, ali se više ne spuštaju kad sirovine pojeftine, neke i nešto od tih privremenih mjera se vrlo lako može pretvoriti u trajno stanje, u novu normalnost nakon što kriza završi i corone više ne bude. A što se mržnje tiče, građani mogu sada mrziti jedni druge: one koji izlaze na ulicu, one koji ne nose maske, one koji kupuju previše toalet papira, one koji “uzurpiraju” respiratore, one koji su stari, one koji hoće demokratsku proceduru sada kada su životi u pitanju!

Video: Split: Don Josip Delaš izvrijeđao novinare ispred crkve

PRSATA CLAUDIA
Bujna Slavonka o kojoj pišu svjetski mediji: 'Žene se zgražaju kad me vide'
Croatia osiguranje
Podrška poljoprivrednicima
Kako domaće osiguranje podupire razvoj poljoprivrednika i domaće proizvodnje
  • Avatar Slavonija87
    Slavonija87:

    Strahuje Vesna da ce njezina umjetna ideologija biti pometena s povijesne scène. Liberalizam nije nista prirodjeno pa tako ni trajni, grubi karakter surove stvarnosti cini svoje i opet ce desnica preuzeti stvari u svoje ruke kao i uvijek kada zaskripi.

  • Avatar komunikolog
    komunikolog:

    Ne piše da je plaćeni oglas! Zašto?

  • jorgen:

    Uredništvo Večernjeg bi stvarno moralo napraviti činjeničnu provjeru članaka prije objave, jer ovakvi tekstovi vrve netočnostima u toj mjeri da bi vas čak i Faktograf mogao proglasiti za Fake news (banalni primjer: trenutne mjere u Mađarskoj su odobrene od parlamenta, ... prikaži još! za razliku od većine neoliberalnih demokracija kojima se autorica klanja). Inače, Vesnom Pusić bi se trebala pozabaviti SOA jer je sudjelovala u podršci terorizmu ustupanjem hrvatske zračne luke za distribuciju oružja militantnim islamistima. Potpuno je nevjerojatno da zločinci, a zakonom je jasno propisano kako se definira podrška terorizmu, ne samo da nisu u zatvoru nego još i objavljuju članke. Shodno tome, Večernji list posredno također podržava terorizam.