Migracije u Europsku uniju (EU) dovele su prošle godine do rekordnih 450.4 milijuna stanovnika, nadomjestivši prirodni pad četvrtu godinu zaredom, pokazali su podaci objavljeni u petak. EU od 2012. bilježi godišnje više smrti nego rođenja, pa je migracija jedini faktor rasta stanovništva. Taj trend upozorava na velike demografske izazove jer sve starije stanovništvo i niske stope fertiliteta dovode socijalnu državu na rub pucanja i do nedostatka radne snage.
Prošle se godine broj stanovnika EU-a povećao za 1.07 milijuna, s pozitivnom neto migracijom od 2.3 milijuna ljudi. To je nadoknadilo prirodni pad stanovništva od 1.3 milijuna, jer je broj smrti od 4.82 milijuna veći od broja rođenja od 3.56 milijuna. U Hrvatskoj se broj stanovnika povećao za 12.400 na 3.874.400.
Njemačka, Francuska i Italija i dalje su najnaseljenije zemlje EU-a na koje otpada 47 posto ukupne populacije bloka. Devetnaest članica je 2024. ostvarilo rekordne poraste, a osam ih je zabilježilo pad broja stanovnika. Malta je imala najveću stopu rasta od 19 na 1000 ljudi, a slijede Irska (16.3) i Luxembourg (14.7). Među zemljama s padom populacije, Latvija stoji najlošije (-9.9), pa Mađarska (-4.7) te Poljska i Estonija obje s -3.4.
Stanovništvo Unije je poraslo sa 354.5 milijuna 1960. godine, iako su stope rasta značajno pale s tri milijuna godišnje tijekom 1960-tih na 0.9 milijuna od 2005.-2024. "Uočeni rast broja stanovnika može se u najvećoj mjeri pripisati pojačanim migracijskim kretanjima nakon covida-19", naveo je Eurostat. U svih 27 članica stanovništvo se smanjilo tijekom pandemije koronavirusa.
Osim toga, neke su europske vlade pooštrile granične kontrole zbog straha javnosti od migracija, iako su nelegalni prelasci 2024. pali za 38 posto i bilo ih je najmanje od 2021. Belgija, Poljska, Njemačka i Nizozemska su prošle godine uvele privremene granične preglede, a EU je također postrožila sustav migracija kako bi se smanjio broj nelegalnih dolazaka i ubrzao postupak traženja azila.
Otvori KEKS Pay
Umjesto da se oni prilagode gdje dođu većina to ne želi primjer u Austriji djeca u školama moraju učiti tuđu jezik da bi se drugi osjećali dobro došli u Hrvatskoj kada u trgovini pitate recimo nepalca to činite na engleskom Lidl je poznat po tome .