Zakonski okviri propisuju visoke standarde zaštite korisnika socijalne skrbi, no sustav ne osigurava osnovne preduvjete za njihovu stvarnu provedbu pa je sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj u dubokoj strukturnoj i sistemskoj krizi. Socijalni radnici i ostali stručnjaci u ovom sustavu stiješnjeni su između nerealnih očekivanja javnosti i kroničnog nedostatka resursa, a ključne se odluke često donose bez uvida u realne kapacitete na terenu. Ususret Svjetskom danu socijalne skrbi i usred bijelog štrajka koji provode 24 područna ureda socijalnog rada, a podržava ga 25, što je zajedno više od polovice od 89-ak područnih ureda u RH, Inicijativa "Od šutnje do promjene" i udruga Novis iznijeli su 17 ključnih točaka koje oslikavaju trenutačno stanje u sustavu socijalne skrbite, a ponudili su i prijedloge za nužne promjene.
Među ključnim problemima jest donošenje odluka bez uvida u realne kapacitete, kronični manjak smještajnih kapaciteta za djecu, starije te osobe s invaliditetom i mentalnim poteškoćama, što dovodi do prekapacitiranosti domova. Nedostaje udomiteljskih obitelji, a hitni smještaji provode se bez dugoročnog plana i poštovanja potreba korisnika. – Međuresorna je suradnja loša i nema jasnih protokola između socijalne skrbi, zdravstva, policije i školstva, što dovodi do "prebacivanja odgovornosti". Radi se na zastarjeloj infrastrukturi, u neadekvatnim radnim uvjetima, a zakoni i pravilnici često s mijenjaju bez ikakve evaluacije njihove provedivosti. Zbog administrativnog opterećenja i strogih pravilnika, terenski rad postaje iznimka, čime se gubi bit profesije – individualni rad s korisnikom – navela je Marina Vulinović, socijalna radnica iz Daruvara.
Fokus javnosti je gotovo isključivo na tragedijama, što stvara sliku o nesposobnosti struke i ignorira tisuće uspješno riješenih slučajeva. Socijalni rad je sveden na administrativno-upravnu funkciju, gdje upravni postupak dominira nad stvarnom socijalnom intervencijom. Zbog nerealnih normativa, manjka zaposlenih i sekundarne traumatizacije zbog rada s najtežim životnim sudbinama u neadekvatnim uvjetima, stručni radnici na poslu izgaraju, a učestalo su u etičkim dvojbama jer su često prisiljeni birati "manje loše" rješenje u sustavu koji ne osigurava uvjete za postizanje idealnih ishoda. Prof. Nino Žganec sa Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznio je prijedloge za promjene u sustavu. Nužni su realni normativi kako bi se osigurala kvaliteta rada i spriječilo izgaranje, a administrativne bi procese trebalo pojednostaviti.
– Treba hitno povećati smještajne kapacitete i financijsko ojačati mjere stručne pomoći i udomiteljstva kako bi se izbjegli neadekvatni žurni smještaji. Također treba uvesti sustavnu superviziju kao redovitu obvezu poslodavca te prepoznavanje rizika pomagačkih profesija putem radno-pravnog statusa te izraditi jasne protokole i digitalnu razmjenu informacija između bolnica, škola, policije i ureda socijalne skrbi kako bi se osigurala brza i koordinirana reakcija – naveo je prof. Žganec. Udruga "Od šutnje do promjene" novog imena NovisS – nova vizija socijalne skrbi, zalaže se za temeljitu reorganizaciju ustroja sustava socijalne skrbi tako da se on decentralizira, vrati mogućnost stručnjacima da svoj posao obavljaju po najboljim pravilima struke.
Otvori KEKS Pay
