Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova (107 'za', 18 suzdržanih, jedan protiv) po hitnom postupku dopunio Zakon o porezu na dodanu vrijednost kojim se uvodi tzv. "plivajući" PDV na naftne derivate u slučaju nužnosti. Tim dopunama Vladi je omogućio da uredbom, a ne stalnim izmjenama Zakona, potencijalno smanjuje porezne stope na naftne derivate maksimalno za deset postotnih bodova. No, tome bi se pribjeglo isključivo u slučaju daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i posljedično još snažnijeg rasta cijena energenata. Vladi se daje i ovlast da uredbom na ograničeno vrijeme propiše visinu stope PDV-a za energente koji podliježu trošarinama, a prema propisima koji uređuju trošarine. U Hrvatskoj se na gorivo primjenjuje opća stopa PDV-a od 25 posto, a sukladno europskim direktivama, ona može ići najniže do 15 posto.
Uoči glasanja o zakonu oporbeni zastupnici prozvali su Vladu zbog rasta cijena, pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku, da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u travnju ove godine bile 5,8 posto veće nego u travnju prošle godine. "Sveli ste sebe na šibicare koji imaju samo dva prsta, jedan za zelenu i jedan za crvenu tipku. Kao rješenje nudite plivajući PDV, kitite svaki Plenkovićev potez kao božićno drvce. Naučenim rečenicama prikazujete život u Hrvatskoj kao da građani imaju vaše benefite i žive vašu stvarnost", rekao je Mostov Nikola Grmoja zastupnicima HDZ-a.
Jelena Miloš (Možemo) kazala je da je i prije rata na Bliskom istoku Hrvatska imala najveću inflaciju u eurozoni. "Tražimo porez na ekstraprofit profit za sve one koji su se okoristi inflacijom dok su povećavali cijene građanima, a svoj radnike držali na minimalcu ili malim plaćama", poručila je. "Da nema ove krize na Bliskom istoku, inflacija bi bila 3,06 posto. To vidimo iz toga da je najviše rasla cijena energenata, za 17,5 posto. Ohrabrujuće je da se cijene nisu prelile na hranu i piće", uzvratio je Marko Pavić (HDZ).
Sabor je većinom glasova izmijenio i Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ukida se rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonitih zgrada. Time se otvara mogućnost da se zahtjevi za legalizaciju podnose u bilo kojem trenutku, no to vrijedi samo zgrade i radove izvedene prije 21.lipnja 2011.godine. Istim se zakonom uvodi postupak izdavanja rješenja putem programa eDozvola. Anka Mrak Taritaš (Glas) i Dalibor Paus (IDS) upozorili su da se ovom izmjenom šalje loša poruka javnosti. "Šalje se poruka legalnim graditeljima da su ponovno izigrani te poruka bespravnim graditeljima koji su gradili i nakon 2011. da se bespravna gradnja isplati", rekao je Paus. "Ovaj je zakon trebao riješiti problem nereda u prostoru, a nije trebao raditi daljnji nered", kazala je Mrak Taritaš. Vladajući su odbili amandman SDP-a kojim su tražili uvođenje roka od pet godina za podnošenje zahtjeva za legalizaciju.
Sabor je donio i tri zakona vezana uz radnike profesionalno izložene azbestu kojima se proširuje popis bolesti povezanih s azbestom na radu. Oboljelim radnicima omogućeno je ostvarivanje prava iz sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te pravo na novčanu naknadu. U tu svrhu u proračunu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu osigurano je 357.370 eura, za 2027. godinu 268.076 te za 2028. godinu 178.783 eura.
Sabor je izmijenio i Zakon o javnoj nabavi. Povećavaju se pragovi za jednostavnu nabavu roba i usluga na 50 tisuća eura te na 100 tisuća eura za radove. Propisuje se i mogućnost neisključenja gospodarskih subjekata iz postupka nabave ako su im obveze plaćanja poreza i doprinosa manje od tisuću eura, kako bi se proširio krug ponuditelja. S europskim direktivama i uredbama usklađeni su i zakoni o građevnim proizvodima, o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, te o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija. Sabor je potvrdio ugovore između Hrvatske i Australije te Hrvatske i Novog Zelanda o uklanjanju dvostrukog oporezivanja na dohodak te sprečavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza. Prihvaćeno je i godišnje izvješće o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije za 2024. godinu tijekom koje je, navodi se, realni rast BDP-a iznosio 3,8 posto te su nastavljeni pozitivni trendovi na tržištu rada, u rastu plaća, životnog standarda te smanjenju javnog duga.
Sabor u drugo čitanje nije poslao SDP-ov prijedlog dopuna Obiteljskog zakona po kojima bi Hrvatski zavod za socijalni rad, među inim, morao reagirati u roku od osam dana u slučaju nasilnog ponašanja djece mlađe od 14 godina. Osim SDP-ovog, Sabor je odbio i dva zaključka koja je predložio Klub Možemo. Njima je tražio da Vlada u roku od 30 dana donese odluku o pokretanju izrade plana uvođenja sustava zelene javne nabave, po uzoru na Grad Zagreb, te da pokrene izmjene Zakona o porezu na dobit kojim bi se uveo porez na uvećanu dobit u sektorima u kojima je ona ostvarena za vrijeme inflacije, odnosno tzv. porez na ekstraprofit.
FOTO Zastupnici u Saboru iznenadili modnim odabirom: Gotovo svi došli u trapericama, a ovo je razlog
Otvori KEKS Pay
