Kada strani biznismeni odluče svoje eure, dolare, funte... uložiti u
hrvatske kompanije, prvo pokucaju na vrata detektivskih agencija. Ne
samo da traže špijuniranje tih tvrtki nego i njihovih menadžera,
predsjednika i članova uprave... O vodećim ljudima tih kompanija žele
znati – baš sve. Industrijska špijunaža iliti “business intelligence” u
Hrvatskoj doslovno cvjeta!
– Nikada neću zaboraviti kad su stranci od mene tražili, u sklopu
provjere jedne tvrtke koje su posao htjeli preuzeti, da uđem u dnevni
boravak njezina vlasnika, inače našeg uspješnog i poznatog poslovnog
čovjeka, i provjerim ima li prašine na ormarima. Zanimao ih je i kakav
je njegov odnos prema kućnim ljubimcima – otkrio nam je Njegoslav
Blažek, vlasnik detektivske agencije Sova. Strancima je, dodao je
Blažek, otkrio tu informaciju, premda je bila “izvan standardna”. Ni
njemu nije jasno zašto ih je baš zanimalo ima li prašine, ali Blažek
tvrdi da se preko dnevnog boravka može mnogo doznati o čovjeku.
Sova 'vidi sve’!
– Onda vidite da čovjek možda ima torbu s golf palicama koju nikada
nije otvorio, da na zidu ima zahvalnicu nekog nogometnog kluba ili
udruge slijepih jer im je donirao novac. Pa, još malo pročeprkate i
doznate da mu je baka bila poluslijepa, pa je posebno senzibiliziran za
slijepe ljude.
A sve te informacije, onima kojih su ih zatražili, korisne su u
pregovorima s tvrtkom koju žele kupiti ili s njom ući u posao –
objašnjava Blažek. Osim bizarnih detalja poput prašine, ulagače zanima
i obiteljska situacija menadžera s kojima imaju poslovne planove.
Zanima ih jesu li u braku, imaju li skladne odnose s partnerom, jesu li
rastavljeni ili možda imaju izvanbračnu djecu.
– Ima to smisla, jer se može otkriti da menadžer koji je velika faca ne
plaća alimentaciju za djecu – rekao je Blažek, pravnik-kriminalist koji
je završio višu Policijsku akademiju te fakultet Političkih znanosti.
Blažek je u policiji odradio 20 godina, a svojevremeno je predavao
kriminalistiku i u srednjoj policijskoj školi.
Kad PIA 'špija’...
A agencija PIA, koje je vlasnik Siniša Patačko, diplomirani
kriminalist, specijalizirana je baš za “business intelligence”. Osim u
Hrvatskoj, Patačko informacije o tvrtkama u koje stranci žele uložiti
svoj kapital prikuplja i u svim državama bivše Jugoslavije.
– U Crnoj Gori sam za strane ulagače provjeravao je li tvrtka koja ih
je zanimala povezana s kriminalom, koliko politika ima utjecaja na
njezino poslovanje... – otkrio nam je Patačko. U Hrvatskoj, dodao je,
često provjerava jesu li članovi uprava velikih tvrtki skloni alkoholu,
drogi..., što, naravno, može utjecati na njihovo donošenje poslovnih
odluka. Domaće tvrtke, kaže Patačko, traže špijunažu konkurentskih
poduzeća sa zajedničkim dobavljačima jer ih zanima dobivaju li oni
možda robu s većim rabatima. Također, naše kompanije angažiraju
detektive kako bi provjerile jesu li im menadžeri lojalni ili pak
dilaju informacije konkurenciji.
– Zanima ih i s kim još te tvrtke surađuju, imaju li možda niže cijene
od njih – rekao je Patačko.
Detektivi metode uhođenja i prikupljanja informacija proglašavaju
poslovnom tajnom. Samo kažu da su – vrlo diskretni. A detektivski posao
je danas vrlo unosan. Patačko kaže kako, ovisno o opsegu posla i vrsti
ugovora, na jednom slučaju detektivska agencija može zaraditi od deset
do sto tisuća kuna. Naravno riječ je o bruto iznosu, pa je svota nešto
manja kada se odbiju porezi i ostala davanja.
Već 12 agencija
U Hrvatskoj postoji već 12 detektivskih agencija. Svi koji se bave
detektivskim poslom uglavnom su radili u policiji ili u vojsci,
završili su kriminalistiku, a rijetki su diplomirali i pravo.
Detektivske agencije osnivaju se u skladu sa Zakonom o zaštiti osoba i
imovine i Pravilniku o obavljanju detektivskih poslova. U tijeku je
donošenje Zakona o detektivima koji će, vjeruje detektiv Blažek,
proširiti djelatnost te povećati ovlasti privatnih istražitelja.
– Usvoji li se taj zakon detektivi će moći uručivati poštu, izjednačit
će ih se s novinarima, pa će moći koristiti fotografsku opremu,
izjednačit će nas i sa zaštitarima, pa će se regulirati naše pravo na
nošenje oružja – nabrojio je Blažek koji pamti kako je dvojici naših
poznatih menadžera uručio tužbe, ali po američkom zakonu jer ih je
tužila jedna kompanija iz Amerike. Detektivi bi mogli dobiti i pravo na
pristup informacijama iz Porezne uprave, mirovinskog i zdravstvenog
osiguranja... Blažeka jedino muči što bi po tome zakonu policija dobila
diskrecijsko pravo da ocjeni može li netko biti detektiv.
– Provjeravat će, recimo, vode li detektivi neuredan život. A to znači
da bi mene mogli baš provjeravati kada radim na slučaju zbog kojeg
moram desetak dana provesti na ulici među klošarima i ocjeniti me kao
niš’ korist – zaključio je Blažek.
INDUSTRIJSKA ŠPIJUNAŽA Privatne detektivske agencije specijalizirane za 'business intelligence’ postale su populrane i vrlo tražene i u Hrvatskoj