Dok se brojni hrvatski poljoprivrednici suočavaju s rastućim troškovima proizvodnje, sušama i sve neizvjesnijim prinosima tradicionalnih kultura, u Slavoniji se razvija primjer koji pokazuje da se uz pravilan odabir kulture može ostvariti vrlo dobra zarada. Kako piše Slobodna Dalmacija, sve više pozornosti privlači uzgoj gorkog komorača, biljke koja je u Hrvatskoj još uvijek rijetkost, ali na europskom tržištu bilježi sve veću potražnju.
Jedan od pionira takvog uzgoja je Darijo Sajko, vlasnik OPG-a iz Čađavice, koji obrađuje oko 700 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ove je godine čak 150 hektara zasijao gorkim komoračem, a prvu ozbiljniju žetvu očekuje tijekom ljeta. Kako navodi Slobodna Dalmacija, sjeme je nabavio u Bugarskoj, gdje je uzgoj gorkog komorača već dobro razvijen. Za razliku od Egipta, u kojem prevladava uzgoj slatkog komorača, u Bugarskoj i Hrvatskoj uzgaja se gorki komorač čije se sjeme koristi u proizvodnji biljnih čajeva, eteričnih ulja, farmaceutskih pripravaka i različitih začina.
Jedna od najvećih prednosti ove kulture su niski troškovi proizvodnje. Za hektar zemljišta potrebno je tek oko 12 kilograma sjemena, a ukupna ulaganja procjenjuju se na približno 200 eura po hektaru. Dodatni troškovi uglavnom se svode na malčiranje i košnju nakon žetve. Komorač pritom ne zahtijeva navodnjavanje, a potrebe za gnojidbom i zaštitom znatno su manje nego kod većine ratarskih kultura. Ozbiljniji problemi sa štetnicima rijetki su, što dodatno smanjuje troškove uzgoja.
Posebnu vrijednost ovoj biljci daje činjenica da je višegodišnja. Nakon žetve ne uklanja se iz tla, već se usjev malčira, a biljka ponovno izrasta iz korijena i nastavlja vegetaciju. Time proizvođači iz godine u godinu ostvaruju dodatne uštede. Prednost je i to što za uzgoj nisu potrebna nova ulaganja u mehanizaciju jer se komorač može žeti standardnim kombajnom za pšenicu.
Prema očekivanjima Darija Sajka, puni prinos mogao bi dosegnuti oko dvije tone sjemena po hektaru. Nakon dorade, sjeme će se izvoziti njemačkoj tvrtki po unaprijed ugovorenoj cijeni od oko 2,50 eura za kilogram. To znači da bi bruto prihod mogao dosegnuti približno 5000 eura po hektaru, a kada se od njega odbiju relativno niski proizvodni troškovi, jasno je zašto se gorki komorač sve češće spominje kao jedna od najperspektivnijih kultura u domaćoj poljoprivredi. Kako ističe Slobodna Dalmacija, iskustva iz Slavonije mogla bi biti posebno zanimljiva i poljoprivrednicima u Dalmaciji. Brojna zapuštena kraška polja, vrtače i nekadašnje oranice danas su obrasli makijom, iako upravo takvi tereni mogu odgovarati uzgoju komorača.
FOTO Rekordna utrka u Čabru okupila stotine ljudi, rijekom zaplovilo 1600 gumenih patkica
Otvori KEKS Pay
