Da ne bi dolijevao ulje na vatru Ivan Šimonović, ministar pravosuđa RH i zastupnik RH pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu posljednjih je nekoliko mjeseci izbjegavao govoriti o srbijanskim zahtjevima da Hrvatska povuče tužbu za genocid. Do sada nije komentirao ni srbijansku protutužbu. Šimonovićev savjetnik i suzastupnik RH pred Međunarodnim sudom pravde bio je i Ivo Josipović, koji je prije 2,5 godina napustio hrvatski tim jer je smatrao da mu Vlada RH nije davala dovoljnu potporu. Šimonović sada napokon progovara o pozadini te otkriva dijelove sadržaja srbijanske protutužbe.
Srbija je podnijela protutužbu na hrvatsku tužbu za genocid pred Međunarodnim sudom pravde. Kako tumačite forsiranje srbijanske protutužbe?
- Premda se u Srbiji na riječima zauzimaju za izvansudsko rješavanje spora, ipak su požurili s protutužbom. Pripisao bih to pokušaju izjednačavanja država u sporu, pri čemu se nije vodilo računa o tome da se rat vodio u Hrvatskoj.
Što znate o sadržaju srbijanske protutužbe?
- Hrvatski pravni tim pomno je proučava. Kako sami podnositelji o njenu sadržaju još ne govore za javnost, neću ni ja.
Dodatak je srbijanskoj protutužbi i tužba za genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu?
- Nema tužbe za genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu. Uostalom, takva tužba ne bi imala ni elementarne pravne logike. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida donesena je poslije Drugoga svjetskog rata. Također, iz preambule hrvatskoga Ustava jasno je da nema kontinuiteta između NDH i današnje Hrvatske.
Kakve veze imaju događaji iz Drugoga svjetskog rata sa srpskom agresijom nad Hrvatskom?
- U osnovnom tekstu srbijanske tužbe jedno se poglavlje od desetak stranica bavi Nezavisnom Državom Hrvatskom, ali toj je temi posvećen čak jedan cijeli svezak od 230 stranica dokumenata. U tužbi se pokušava sugerirati da su se hrvatski Srbi 90-ih bojali stradavanja kao u doba NDH, ali se i priznaje da su Miloševićevi mediji takav strah potpirivali.
Kada bi i pod kojim uvjetima RH pristala na povlačenje tužbe za genocid protiv Srbije i zašto bi je povlačila?
- Vlada nikada o tome nije donijela odluku. Osobno smatram da bi na to svakako utjecala spremnost Srbije da nedvosmisleno osudi agresiju na Hrvatsku i zločine Miloševića i njegovih supomagača, dosljedno kazni sve počinitelje ratnih zločina, omogući doznavanje pune istine o nestalima te da vrati sve odneseno kulturno blago.
Ivo Josipović kao jedan od uvjeta povlačenja tužbe spomenuo je i izručenje i suđenje Ratku Mladiću i Goranu Hadžiću. Zar je vaš prijatelj Josipović politički toliko naivan i misli da će Srbija na to pristati?!
- Jedan od završnih zahtjeva u našoj tužbi bio je da se Miloševića izruči Haagu. Tada se to činilo nevjerojatnim, ali on je vrlo skoro doista bio izručen. Vjerujem da će i Mladić i Hadžić biti uhićeni i izručeni. To ne traži od Srbije samo Hrvatska nego i Europa kojoj i Srbija želi pripadati.
Koliko se zna, tužbu protiv Srbije pisali ste vi i novi hrvatski predsjednik Josipović. Ako RH povuče tužbu, znači li to da ste je slabo napisali?!
- Mislim da je hrvatska tužba u stručnom smislu dobro sastavljena. Za razliku od bosanske tužbe i srbijanske protutužbe, hrvatska uključuje mnogo izvornog materijala poput izjava žrtava i svjedoka i zaplijenjene dokumentacije. Postupovna pravila suda tijekom postupka zabranjuju njezino objavljivanje, ali poslije završetka spora moguće ju je objaviti. Svatko može provjeriti kvalitetu naših argumenata, a nešto govori i da smo usprkos suprotnim očekivanjima srbijanskih stručnjaka i javnosti pred Međunarodnim sudom pravde uspješno dokazali mjerodavnost za našu tužbu.
Kako tumačite izjavu glasnogovornika USKOK-a Vuka Đuričića, koji je u završnici predsjedničke utrke lamentirao o istragama protiv M. Bandića? Hoće li snositi posljedice zbog toga?
- To doista nije bilo dobro vrijeme za takvu izjavu. Ali reagiranje na nju u mjerodavnosti je predsjednika Povjerenstva za praćenje izbora Hrvatina i državnog odvjetnika Bajića koji je Đuričiću šef. Koliko znam, Bajić je na ovu izjavu već javno reagirao te pokrenuo postupak za utvrđivanje moguće Đuričićeve odgovornosti. Mnogi precjenjuju moje ovlasti oko Državnog odvjetništva. Jer, iako je u nekim državama ministar pravosuđa nadređen Državnom odvjetništvu, u Hrvatskoj nije.
Ima li kraja bezobrazluku članova nametnute vlade u Hrvatskoj?