Potres je relativno jak i sigurno je iznenadio naše građane koji su ga osjetili. Na svu sreću, nije riječ o potresu kod kojeg očekujemo veća oštećenja – rezime je jučerašnjeg potresa u okolici Zadra, barem iz perspektive našeg seizmologa Tomislava Fiketa sa zagrebačkog PMF-a. Podsjetimo, potres magnitude 4,8 po Richteru zatresao je u ranim večernjim satima, a Fiket nam je i otkrio kako to da ova magnituda nije prouzročila veća oštećenja.
– Oštećenja se, naravno, mogu dogoditi na slabije građenim objektima i objektima povijesne baštine jer oni nisu građeni da izdrže potrese. No novije građeni objekti ne bi trebali biti ugroženi. Naime, to je područje koje je na stijeni tako da nema efekata amplifikacije slojeva aluvijalnog tla kao u slučaju Petrinje i Zagreba – kaže nam Fiket, što u prijevodu znači da je Dalmacija zbog svog krškog i čvršćeg tla ''otpornija'' na podrhtavanja koja dolaze iz dubine. ''To znači da je potres u neku ruku blaži nego kad pročitate magnitudu'', dodaje. Postoji li neko područje u Dalmaciji koje ima tlo sličnije onome kakvo je na području Zagreba i Petrinje, pa je i samim time osjetljivije na potrese?
– Imate doline rijeka ili područja u kojima je građeno na nasipanom terenu pa onda može biti efekata podloge. U principu naša obala je, srećom, kršovita i razvedena pa je i onda tih efekata manje, ali naravno da kod Neuma i tog dijela doline Neretve ima efekata podloge. Ako se na nekakvom nasipanom terenu gradilo, onda taj nasipani teren djeluje kao podloga koja može utjecati na eventualnu amplifikaciju – odgovara nam Fiket koji podsjeća kako na ovaj potres, kao ni na ostale, nismo mogli biti ranije upozoreni.
– Potresi su upravo zato problematični za proučavanje jer potres može doći sa serijom prethodnih potresa, ali može i bez njih. Nema apsolutno nikakvih pravila – kaže. Ono što se zna, navodi Fiket, jest da postoje određena područja na kojima se relativno često trese, no nikada s većom magnitudom. Barem do sada.
– Imamo, primjerice, serije potresa na Krku i Mljetu koje nikada nisu rezultirale većom magnitudom, na našu sreću. One su iritantne i nisu vam drage jer vas svako malo nešto treska, ali se, srećom, ništa strašno ne dogodi. Ipak, pravila nema – da ih ima, i nama bi posao bio puno jednostavniji – kaže jedan od vodećih seizmologa u Hrvatskoj.
– U Japanu se uspjelo nešto napraviti jer su tamo puno veći rasjedi, pa su i pomicanja uslijed napinjanja puno mjerljivija. No ni tamo se ne može sa sigurnošću reći kad će se dogoditi. Mi u Hrvatskoj imamo prekrasnu zemlju, ali smo na mnoštvo rasjeda koji su razlomljeni i kratki. Na našu sreću, oni ne mogu dati magnitudu 9 po Richteru, ali ih je s te strane puno teže pratiti. Trebalo bi ih pratiti dugi niz godina, a za to uglavnom nije bilo sredstava, to sve košta, a ljudi obično ne vide korist takvih istraživanja dok se potres ne dogodi – kaže Fiket.
Upravo se to dogodilo i zagrebačkim seizmolozima – nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa dobili su bolju opremu, a njihova služba je sad ojačana i s 11 novih zaposlenika. Problem vidi u broju mladih koji postaju seizmolozi, pa se služba popunjava srodnim strukama.
– Ova godina će nam biti ključna za postavljanje opreme, tu molimo i pomoć države i lokalne samouprave da nam omoguće da što bezbolnije postavimo te postaje do kraja ove godine jer ćemo onda svi zajedno imati bolju budućnost s više podataka i boljim uvjetima gradnje – kaže Fiket.
Obnovu nije radio Čačić već Radić. Daj se zbroji ...