Mjesečno istraživanje političkih preferencija CRO Demoskop RTL-a pokazuje da je SDP drugi mjesec zaredom zadržao prednost ispred HDZ-a. Iako je prednost i dalje unutar statističke pogreške, prednost je blago povećana.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače SDP bi zaokružilo najviše birača - 28,9 posto. Postotni bod više nego prije mjesec dana, a čak 13 postotnih bodova više nego u veljači prošle godine. HDZ je na 26,8 posto. Slično kao prošlog mjeseca, a u odnosu na prošlogodišnju veljaču stranka na vlasti bilježi pad od gotovo 2 postotna boda.
Nezavisna lista Miroslava Škore je treći izbor: 9,4 posto. MOST, koji je Škoru podržao na predsjedničkim izborima, uz blaži pad je na 5,1 posto. I lista Mislava Kolakušića je u u padu - tek na pola puta do izbornog praga (2,5 posto), navodi se u istraživanju za RTL.
Pad bilježi i HSS - sada je na 2,3 posto, a sličan je rejting i Hrvatskih suverenista (2,2 posto) kojima je dio birača očito prešao Škori, s kojim bi se tek trebali formalno udružiti. Stranka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je na 1,4 posto. Oko jedan posto, bez rasta ili uz pad su i Pametno (1,3 posto), HDZ-ov partner HNS (1,3 posto), IDS (1,3 posto) i Živi zid (1 posto). Isti rejting kao njegova bivša stranka ima stranka Ivana Pernara.
Milanović i Plenković najpozitivniji političari
Kada se radi o osobnim rejtinzima političara, na vrhu su i dalje izabrani predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
Na krilima pobjede na predsjedničkim izborima listu predvodi Zoran Milanović. Kao i u siječnju, on je prvi izbor - 18,8 posto izabranog predsjednika smatra najpozitivnijim političarom. To je dva postotna boda više nego u siječnju, iako se slabo pojavljivao u javnosti. Odjeknula je jedino odluka da prisegne na Pantovčaku, a ne kao dosad na Trgu svetog Marka.
Andreja Plenkovića bira 15,5 posto ispitanika, što je njegov najviši rejting u proteklih godinu dana. Iako ostaje treći izbor Miroslav Škoro još se više udaljio od vodećeg dvojca. Bira ga manje od 5 posto ispitanika, no to je gotovo dvostruko viši rejting od onoga predsjednice na odlasku. I Kolinda Grabar-Kitarović bilježi pad i sad je najpozitivnija za tek 2,6 posto ispitanika. Usporedbe radi, prije godinu dana imala je sličan rejting kao sada Milanović.
Nešto manje ima ministar financija Zdravko Marić (2,5 posto), čiji rejting raste. Slijede Mislav Kolakušić (2 posto), pa Dario Juričan (1,9 posto) iako obojica bilježe pad. Da je najpozitivniji političar "Nitko" poručuje nešto više ispitanika nego u siječnju - 18 posto. Ostalih je 3,9, ne zna 15,1.
Najnegativniji Plenković i Bandić
Na listi najnegativnijih političara, baš kao i u siječnju, vrh neprestižne ljestvice drže premijer Andrej Plenković i njegov koalicijski partner Milan Bandić. Iako stoji nešto bolje nego u siječnju najviše ispitanika, 21,2 posto, poručuje da je Plenković najnegativniji političar. Odmah iza njega je Milan Bandić, oko čije se potpore lomi zagrebački HDZ. Više od 11 posto negativno ga ocjenjuje, što je najgori rejting zagrebačkog gradonačelnika u proteklih godinu dana.
Treći izbor među negativcima je prošlog mjeseca smijenjeni ministar zdravstva Milan Kujundžić (6,9 posto) kojeg ispitanici negativno ocjenjuju šest puta češće nego u siječnju. Slični je postotak onih koji smatraju da je najnegativniji Zoran Milanović (6,8 posto), iako u odnosu na prošli mjesec, kada je izabran za predsjednika, bilježi pad negativnog doživljaja.
Značajni rast tog doživljaja vidljiv je kod Kreše Beljaka (6 posto), gotovo peterostruki. U top deset negativnih političara su i Davor Bernardić (4,1 posto) i Kolinda Grabar-Kitarović (2,5 posto).
Školske ocjene Vlade i Sabora
U godini u kojoj se održavaju parlamentarni izbori ispitanici Vladi Andreja Plenkovića daju čvrstu, ali ipak tek dvojku (2,23), a istu prosječnu ocjenu, ali s još slabijim prosjekom, ima Hrvatski sabor (1,98). I jednoj i drugoj strani Markova trga građani su, u odnosu na siječanj, dali nešto niže ocjene.
Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 31. siječnja do 4. veljače 2020. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto.
Izgleda da je odstupanje ove ankete veliko..